Jumat, Januari 13, 2023

KRESIMENTU EKONÓMIKU VERDES(GREEN ECONOMY)

Santana Martins, 

Secretaris Nasional Os Verdes de Timor 

Kresimentu ekonómiku ne'ebé di'ak mak kresimentu ekonómiku ne'ebé forte ho ambiente ne'ebé stabil, no mós sosialmente inkluzivu. La hanesan ho modelu dezenvolvimentu konventionál ne'ebé konstitui prátika ne'ebé la'ós sustentavel hanesan hamenus no estraga rekursu naturál sira.

Kresimentu ekonómiku ne'ebé di'ak liu mak movimentu ida-ne'ebé kompostu husi kresimentu ekonómiku, sustentabilidade ambiente, redusaun nivel kiak no envolvimentu sosiál ne'ebé afeta husi dezenvolvimentu no utilizasaun rekursu globál ne'ebé la'o ba oin.

Halo negósiu ne'ebé di'ak liu no sustentavel la'ós de'it fó benefísiu ba ambiente, maibé mós ajuda halo negósiu sai susesu no lukru liu. Gaya moris-di'ak ne'e mós dezenvolve ona iha dekade hirak ikus ne'e no sai hanesan konseitu populár tanba ema no entidade barak liután rekoñese nesesidade ne'ebé maka'as, no mós benefísiu oioin husi prátika ne'ebé la'o ba oin.

Razaun prinsipál atu mosu konseitu ekonómiku ne'ebé di'ak liu no kreximentu ne'ebé di'ak liu mak movimentu ba aprosimasaun ne'ebé integradu no komprehensivu liu hodi integra fatór sosiál no ambientál sira iha prosesu ekonómiku hodi atinje dezenvolvimentu sustentavel.

Tanba ne'e kresimentu ekonómiku ne'ebé di'ak mak kresimentu ekonómiku ne'ebé kontribui ba uzu kapitál naturál ho responsabilidade, prevene no hamenus poluisaun no kria oportunidade atu hadi'a moris-di'ak sosiál iha jerál liuhusi dezenvolve ekonomia ne'ebé di'ak, no ikusmai permite atinje objetivu dezenvolvimentu ne'ebé la'o ba oin.

Nunee, ekonomia ne'ebé di'ak mak atividade ekonómika ne'ebé bele hasa'e povu nia moris-di'ak hanesan objetivu finál ekonomia nian ne'ebé hein katak sei fó impaktu ba justisa no justisa ba sosiedade no ambiente no mós ba rekursu naturál sira rasik.

Inisiál Hahu Mosun Konseitu Ekonomia Verde

Modelu moris umanu modernu halo dezenvolvimentu ne'e esplorativu tebes hasoru rekursu naturál sira no ameasa kriatura moris sira seluk nia moris. Atividade ekonómika sira ne'ebé envolve produsaun, distribuisaun no konsumu hamosu emisaun gás iha uma-laran ne'ebé sa'e ba beibeik, hodi hamosu menus área florestal sira no mós estraga espésie oioin no halakon vida.

Ida ne'e tanba iha konseitu rekursu propriedade komún ne'ebé bele uza hodi hatán tanbasá atividade ekonomia bele hamosu estragu ba ambiente moris. Proprietariu millaun ba millaun iha direitu ne'ebé hanesan atu aproveita rekursu propriedade hamutuk hanesan samudera, aereu, ikan iha tasi, rai, anin, floresta no seluk tan.

La iha regra ida-ne'ebé limita utilizasaun rekursu propriedade hamutuk nee, ne'e mak esplorasaun ne'ebé boot ba rekursu ne'e. Benefisiu hotu-hotu, maske produtor ka konsumidor sira bele uza ho másimu, hodi hanoin katak ema seluk sei aproveita rekursu ne'e se la hetan másimu.

Bazeia ba problema ekonomia nian, uzu aat husi rekursu propriedade hamutuk mosu tanba laiha mekanizmu balansu ne'ebé mosu mesak de'it ne'ebé bele limita esplorasaun. Kuandu esplorasaun ne'ebé liu ona bele hamosu problema oioin kona-ba rai-nakdoko no estraga ambiente iha nivel global no lokal.

Nunee, presiza iha ideia "Green Economy" ne'ebé hein katak sai dalan ba ekonomia atu halo ekonomia ne'ebé akontese no mós benefisiu ka konsumidor sira sai termovasaun liu hodi hala'o atividade sira ne'ebé favorese ba ambiente. Nunee, ekonomia Verde sai hanesan ponte entre kresimentu dezenvolvimentu ekonomia, justisa sosiál no mós ambiente ne'ebé fraku no hemu rekursu naturál sira.

Modelu Concept Green Economy (Economia Verde)

Istoria kona-ba Ekonomia Verde ne'e mosu ba dala primeiru iha relatóriu Governu Inglaterra nian ne'ebé planeia husi grupu ekonómiku sira ne'ebé mak halo planu ba ambiente ho títulu Ba Ekonomia Verde iha 1989. Maske nunee, to'o ohin loron seidauk iha definisaun ida kona-ba ekonomia Verde ne'ebé sai hanesan akordu internasionál hamutuk.

Tuir mai ne'e mak definisaun no konseitu oioin kona-ba ekonomia Verde husi Grupu hanoin Dezenvolvimentu Ekonomia Verde iha Indonezia (Tinan 2010 - 2012).

UNEP (2011)

UNEP define katak ekonomia Verde nu'udar sistema atividade ekonómika ne'ebé relasiona ho distribuisaun, produsaun no konsumu sasán no servisu sira ne'ebé hetan hadi'a saúde sosiál iha tempu naruk nia laran. Maske nunee, la kauza jerasaun tuir mai hasoru risku ambientál signifikativu ka defisiénsia ekolojika.

UNCTAD (2011)

UNCTAD esplika katak ekonomia Verde nu'udar sistema ekonómiku ne'ebé prodús hadi'a saúde umana no hamenus diferensa sira liu husi aktivizmu ne'ebé la kauza jerasaun sira tuir mai hasoru risku ambientál ne'ebé signifikativu no mós susar ekonómiku.

UNCSD (2011)

UNCSD esplika katak ekonomia Verde nu'udar lente ne'ebé foka liu ba aproveita oportunidade atu hadi'a objetivu ekonómiku no mós ambiente hanesan.

Koaliasaun Ekonomia Verde (2011)

Koaliisaun Ekonomia Verde hatudu katak ekonomia Verde nu'udar ekonomia ne'ebé forte no bele fornese kualidade moris ne'ebé di'ak liu. Maibe iha prosesu nee, presiza hamenus enerjia ekolojia rai nian.

Kamara Internasional Komersiu (2011)

Kamara Komersiu Internasional konsidera katak ekonomia Verde la sees husi kresimentu ekonómiku no responsabilidade ambientál ne'ebé servisu hamutuk. Liuhusi sistema ekonómiku Verde, sira mós bele hametin malu hodi apoia progresu iha dezenvolvimentu sosial.

Danish 92 Group (2012)

Ekonomia Verde Bahwa la'ós kondisaun ida, maibé prosesu transformasaun no progresu dinámiku ne'ebé la'o hela. Tuir nia, ekonomia Verde prodús ben-estar umanu no asesu ba oportunidade ne'ebé justu ba ema hotu. Iha prosesu ida nee, integridade ambientál no ekonomia mós presiza dezenvolve hodi adapta ba kapasidade enerjia rai nian ne'ebé menus.

Governu Afrika Sul (2012)

Tuir nia katak ekonomia Verde bele fó pontu entrada atu haluan baze ba ekonomia ne'ebé nakukun no mós atu hamenus feto no emprezáriu sira ne'ebé muda. Aleinde nee, konseitu ekonómiku Verde mós bele oferese oportunidade ba empreza sira iha atividade sosiál ekonómiku.

Governu Indonezia (2010)

Ekonomia Verde nu'udar paradigma dezenvolvimentu ne'ebé bazeia ba aprosimasaun efisiénsia rekursu enerjia nian ho impaktu forte ba internalizasaun kustu husi penipisaun rekursu enerjia naturál no degradasaun ambiente. Aleinde nee, ekonomia Verde nu'udar sistema esforsu atu hamenus kiak, kria kampu servisu ne'ebé adekuadu no asegura kresimentu ekonomia ne'ebé sustentavel.

Objetivu Espesial Ekonomia Verde

Iha implementasaun, ekonomia Verde mós iha objetivu balun. Tuir mai objetivu espesiál sira kona-ba ekonomia Verde mak tuir mai nee:

1. Hasae laran-susar husi urjente atu muda husi kombustivel fosil sira iha sistema enerjia Indonesia nian.

2. Atu optimiza aplikasaun ba efisiénsia enerjia ne'ebé dirije ba sistema dekarbonizasaun enerjia Indonesia.

3. Nivel polítika atenuante ba mudansa klimátika iha estadu laran.

4. Hadia seguransa no seguransa sosiál ba komunidade sira hodi kontinua tau atensaun ba risku estragu ambientál ne'ebé rezulta husi atividade ekonómika sira nee.

5. Apoia esforsu atu hamenus emisaun gás iha uma-laran.

6. Menus implementasaun dezenvolvimentu ekonomia ne'ebé orientadu ba aspetu ambiente no ekosistema.

7. Fo sansaun ba aktividade-ekonomiku ne'ebé perigu no potensialmente estraga ambiente.

8. Enkoraza ema ne'ebé halo esforsu atu prodús sasán sira, hala'o atividade komérsiu no konsumidor nian bele mós konsume hahán ne'ebé iha ambiente ladi'ak ka prodús sasán no servisu ne'ebé iha ambiente ladi'ak liu.

Prinsipiu Prinsipiu Politika Ekonomia Verde

Prinsipiu prinsipál husi ekonomia Verde mak bele hatán ba nesesidade sira ne'ebé agora daudaun ne'e iha no la presiza fó sakrifísiu ba nesesidade jerasaun ida-idak iha futuru. No mos, iha mós prinsípiu balu seluk iha ekonomia Verde, ne'ebé mak:

1. Prinsipiu sira ne'ebé kontinua halo tuir

Ekonomia Verde nu'udar meiu atu kria ekonomia ne'ebé sustentavel.

2. Prinsipiu Seguransa

Ekonomia Verde permite ema hotu atu kria no goza moris-di'ak.

3. Prinsipiu Justisa

Ekonomia Verde promove igualdade entre jerasaun no jerasaun ka apoia governasaun sosiál no ekonomia.

4. Prinsipiu Martabat

Ekonomia Verde kria moris-di'ak no prosperidade ba sosiedade tomak.

5. Prinsipiu Natura Seguru

Ekonomia Verde hadi'a fila-fali moris-di'ak ne'ebé lakon, investe iha sistema naturál no reabilita floresta sira ne'ebé hetan degradasaun.

6. Prinsip Batas planeta

Ekonomia Verde tau matan, mantein no investe iha natureza.

7. Prinsipiu Inkluzaun

Ekonomia Verde inkluzivu no partisipativu iha foti desizaun.

8. Prinsipiu Tata Kelola no Akuntabilidade Diak

Ekonomia Verde tenke iha responsabilidade.

9. Prinsipiu Rezistensia

Ekonomia Verde kontribui ba ketak-an ekonomia, sosiál no ambiente.

10. Prinsipiu Efisiensia no Ketansaun

Ekonomia Verde orienta atu suporta atividade produsaun no konsumu ne'ebé responsavel no sustentavel.

11. Prinsipiu Jerasaun

Ekonomia Verde investe ba tempu agora no ba futuru.

12. Prinsipiu Seguransa

Ekonomia Verde fó laran-manas ba ema hotu atu goza moris-di'ak no moris-di'ak.

13. Prinsipiu Governu Diak

Ekonomia Verde depende husi instituisaun - instituisaun ne'ebé reziste ba suporta, terintegrasaun no responsabilidade.

 

Ezemplu Pratika Ekonomia Verde

Tranzisaun ba sistema ekonómiku Verde ne'e presiza prosesu no tempu ne'ebé la'ós lalais. Maske nunee, nasaun balu bele sai hanesan pasu ba sira-nia kompromisu atu implementa konseitu "dezenvolvimentu Verde" ka estratéjia ekonomia ho ki'ik karbon.

Maski nunee, la iha istória susesu boot kona-ba programa sira ne'ebé iha eskala boot ne'ebé bele hasa'e kresimentu ka produtividade iha dalan ne'ebé la'o ba oin.

Tuirmai ne'e mak ezemplu husi prátika ekonómika Verde ne'ebé eziste iha nasaun balu:

a. Koreia Sul adopta estratéjia nasionál no planu ba kresimentu Verde iha períodu 2009-2013. Aleinde nee, Korsel aloka 2% husi sira-nia PIB ba investimentu iha setór Verde hanesan enerjia barak. Governu Koreia mós lansa programa Global Green Growth Institute (GGGI) atu ajuda nasaun seluk liuliu nasaun sira ne'ebé dezenvolve dezenvolve sira-nia estratéjia dezenvolvimentu Verde.

b. Xina, sai nasaun ne'ebé investe liu iha enerjia barak liu. Ida-nee hatudu katak kapasidade enerjia angina nian ne'ebé harii tiha ona iha Xina aumenta 64% iha 2010. Aleinde ne'e Xina mós sai hanesan nasaun ida-ne'ebé iha kapasidade enerjia surik ne'ebé boot liu iha mundu, ne'ebé hamutuk 130 gigawatt. Ajensia Enerjia Internasional (IAA) hateten mós katak Xina atinji ona ninia objetivu ba tinan 2020 atu aumenta kapasidade enerjia suria nian iha tinan tolu nia laran.

Aleinde ezemplu sira iha rai-li'ur iha ezemplu seluk hanesan:

* Redusaun emisaun gás fo'er CO2

* Penanggulangan efeitu uma-kain vidru, hanesan dilakukannya esforsu atu hamenus nivel CO2 no poluisaun.

* Hasae investimentu públiku ka privadu iha setór Verde, to'o kampu servisu ne'ebé disponivel aplika prinsípiu prinsipál ekonomia Verde.

* Redusaun uzu enerjia ka unidade produsaun rekursu enerjia.

* Programa PengVerdean.

* Aumenta PIB (Produtu Brutu Domestiku) husi setór Verde.

* Konsumu ne'ebé menus maka'as hodi prodús ai-han.

Perigu individuál iha Partisipasaun Apoiu Ekonomia Verde

Iha implementasaun ekonomia Verde nian, labele hasai husi individu ida-idak nia papél. Tuir mai ne'e mak papél individuál hodi apoia kresimentu ekonomia Verde.

a. Matematika kanál ne'ebé liga ba eletrisidade Tempu la presiza.

b. Uza fila fali ekipamentu ai-han no mós pasta kompras ne'ebé halo husi materiál sira ne'ebé la'ós plástiku.

c. Asegura anin.

d. Hamenus emisaun karbonu ho menus aviaun, alternativa ne'ebé bele uza uza telefone ka konferénsia web.

e. Hadook ka halo abuzu bele minimiza uza surat-tahan.

f. Uza transporte públiku ho di'ak liu tan.

g. Dala fali ho hanoin-hetan sampo tuir kategoria.

h. Apoia produtu orgániku lokál ne'ebé iha ambiente ne'ebé fraku.

i. Halo luan liután oinsá partisipa iha apoiu ba Ekonomia Verde hodi bele iha estilu moris ne'ebé sustentavel.

 

Baze Ekonomia Verde bele suporta dezenvolvimentu ne'ebé la'o ba oin

Konseitu Ekonomia Verde kompleta no suporta konseitu dezenvolvimentu kontinua. Ekonomia Verde sai nu'udar instrumentu importante ida-ne'ebé disponivel atu alkansa dezenvolvimentu sustentavel. Konseitu ekonomia ida-ne'e bele fó opsaun atu para halo polítika iha halo regulamentu Lei-Lei ne'ebé relasiona ho ambiente moris. Maibe, nafatin la bele sai hanesan regulamentu lubuk ida-ne'ebé fraku.

Ekonomia Verde la'ós hanesan de'it ho dezenvolvimentu ne'ebé la'o ba oin, maibé nia funsiona nu'udar motór prinsipál ba dezenvolvimentu sustentavel.

Iha sistema família nian, elementu ne'ebé importante liu mak iha investimentu. Bainhira diktatura sai hanesan konseitu ekonomia Verde, elementu ida-ne'e sai hanesan kapitaun kapitál ne'ebé iha ambiente (green investment).

Hodi iha konseitu ekonómiku Verde la'ós atu troka dezenvolvimentu sustentavel, maibé hodi hanoin katak sustentavel bele hetan de'it hodi asegura katak ema moris iha modelu ekonómiku ne'ebé di'ak no ambiente ne'ebé di'ak. Modelu ekonómiku ne'ebé signifika katak ekonomia ne'ebé dezenvolve ho baze iha justisa sosiál no justisa ekolojika, la'ós de'it hamosu degradasaun ba kualidade ambiente.

Tranzisaun ekonómika konvensiál ba ekonomia Verde ho objetivu atu kresimentu ekonómiku no investimentu bele la'o tuir mudansa kualidade ambiente no inkluzividade sosiál sosiál sira.

Resume

Ida ne'e mak esplika kona-ba konseitu ekonomia Verde ne'ebé di'ak tebes atu aplika hodi rai sai hela-fatin ba kriatura moris sira ne'ebé estabiliza nafatin. Atu nune'e bele hadi'a kualidade moris ema nian no mós bele hasa'e kresimentu ekonomia. Hau hein katak artigu ne'e inspirador tebes!

Selasa, September 13, 2022

OMEPRAZOLE

https://www.hilarispublisher.com/open-access/history-and-medical-interaction-of-omeprazole.pdf

Kamis, September 08, 2022

REJISTU INVENTORIA

 Inventory Control: Definisaun,Metudu,Benefisiu e Prosesiamentu.

Kontrola investimentu mak prosesu monitorizasaun & jestaun ba inventáriu no armazén kompañia nian liuhosi rai stock iha nivel ne'ebé hakarak.

Nia kontrola aspetu hotu-hotu husi inventáriu husi sosa, simu, armazén, haruka, halo tuir, halo turnover no halo fila-fali arranju.

Knaar xave husi kontrolu ba inventáriu mak jestaun ba supply chain, ne'ebé trata dezenvolvimentu tipu inventáriu oioin, hanesan matéria-morin, inventáriu iha prosesu servisu, produtu ne'ebé remata ona, etc. aleinde servisu, no kustu mákina ba fatin ne'ebé organizasaun ka kliente konsume produtu nee.

Atu hetan informasaun kle'an liután ita sei diskute iha kraik:

Kontrola inventáriu no jestaun inventáriu

Maske sira na'in rua trata aspetu inventáriu, kontrolu inventáriu la hanesan ho jestaun inventáriu. Kontrola inventáriu servisu hamutuk ho inventáriu ne'ebé iha ona iha distribuidor nia armazén.

Ida-nee presiza hatene produtu saida mak iha ita-nia inventáriu no iha ne'ebé mak sira lokaliza iha ita-nia armazén. Ida ne'e asegura katak inventáriu ne'e iha kondisaun di'ak no organiza ho maneira ne'ebé minimiza kustu.

Jestaun inventáriu inklui prosesu negósiu ba replenizasaun no previzaun produtu. Jestaun inklui bainhira atu halo reordenasaun ba produtu no produtu hira atu halo orden, atu evita halai-sai husi stock ka ka kaer inventáriu barak liu.

Ida-nee asegura katak fornesimentu ne'ebé loos iha fatin ne'ebé loos, iha tempu ne'ebé loos, no iha kuantidade ne'ebé loos. Ita bele alkansa jestaun inventáriu ne'ebé di'ak liu bainhira ita hadi'a ita-nia kontrolu inventáriu.

Benefisiu kontrolu inventáriu nian

Benefisiu sira husi kontrolu inventáriu nian haluan husi redusaun kustu to'o satisfasaun kliente nian. Kontrola inventáriu ne'ebé di'ak sei salva ita-nia tempu negósiu, rekursu no osan.

Ita-boot nia kompañia bele hetan lukru signifikativu husi fa'an, maibé se la kontrola Ita-boot nia inventáriu, Ita-boot nia lukrabilidade negósiu nian sei sofre.

Iha ne'e mak benefísiu balun husi kontrola inventáriu ba ita-nia negósiu.

Kontrola kualidade kontrolu

Hodi iha sistema jestaun inventáriu ida, ita bele implementa kontrolu inventáriu ne'ebé di'ak liu. Se ita bele halo monitorizasaun no jere aspetu hotu iha ita-nia stock, ita bele kontrola di'ak liu kualidade.

Bainhira imi rai hela imi-nia inventáriu ba tempu naruk, ne'e sei estraga liu. Ita bele evita ida-ne'e hodi asegura katak stock sira-ne'e fila-fali liuhusi ita-nia armazén.

Kontrola inventáriu mós permite ita atu halo monitorizasaun ba kualidade stock ne'ebé ita simu husi fornesedór sira.

* Dala hira de'it mak ita fila fali produtu balun?

* Dala hira de'it mak ema haruka fali sasán sira ne'ebé fila fali tanba sasán sira-ne'e estraga ona ka iha defisiénsia seluk?

Haree oinsá produtu sira muda liu husi ita-nia inventáriu bele hatudu problema ruma , no ajuda ita halakon deletasaun.

Kontrola organizasional

Kontrola inventáriu signifika katak ita iha kontrolu organizasionál ba ita-nia negósiu. Sala stock ne'ebé organiza didi'ak permite ita atu jere ita-nia merkadu no maximiza ita-nia investimentu iha inventáriu fiziku.

Aspetu kontrola inventáriu ne'e importante tebes atu hatene ita-nia stock iha ne'ebé no benefísiu ne'ebé ita bele uza atu asesu ba stock nee.

Kontrola inventáriu kona-ba ita-nia organizasaun stock ne'e importante tebes atu hala'o ita-nia kompañia ho diak.

Ida ne'e sei asegura katak ita-boot sira iha unidade ne'ebé sufisiente atu halo tuir orden no iha stock seguransa. Kontrola inventáriu ne'ebé efetivu mós sei ajuda ita atu evita stock mate ka overstock.

Estadus seguransa serve hanesan buffer ida atu hamenus risku ba sasán ne'ebé halai sai husi estadus. Dead stock mak inventáriu ne'ebé la fa'an.

Kontabilidade loloos

Mantein rejistu inventáriu ne'ebé loos mak importante tebes ba jestaun ba ita-nia rikusoin. Ida ne'e mós sei ajuda ita kuandu halo auditoria. Hatene saida mak ita iha iha ita-nia rikusoin permite ita hatene ita-nia estragu jerál no komprende ita-nia kompañia nia valór.

Regra kontabilidade finanseira no regulamentu fiskál sira bele fó mandatu ba ita-nia kompañia atu iha konta inventáriu fiziku. Bazeia ba númeru no folin ne'ebé loos iha ita-nia sistema inventáriu no software kontabilidade .

Ida ne'e sei asegura katak ita-boot nia kompañia bele halo auditoria sein kestiona ita-boot nia integridade kontabilidade.

Ba prosesu kontrola no manutensaun inventáriu ne'ebé pratiku liu, ita bele uza Kledo nu'udar ita-nia software kontabilidade.

Kledo mak software kontabilidade ida-ne'ebé bazeia ba kalohan ne'ebé iha karakterístika kompletu liu hotu-hotu, hanesan kaer livru, fiskalizasaun, jestaun armazén, jestaun stock no asset, envoicing no barak liu tan.

Ita mós bele koko atu uza Kledo ho gratuita durante loron 14 ka ba nafatin liuhusi link iha dezeñu iha kraik:

Inventory Control Challenge

Kontrola inventáriu ne'e esensiál ba operasaun negósiu ne'ebé efetivu maibé bele mosu mós dezafiu oioin.

Karik susar atu hetan tempu no rekursu sira, no dezenvolve imajen kompletu kona-ba ita-nia inventáriu, liuliu se ita-boot sira iha kompañia boot liu ka fatin inventáriu oin-oin.

Maibe, dezafiu sira-ne'e bele rezolve hodi asegura kontrolu efetivu ba ita-nia inventáriu.

Dalan di'ak liu atu jere dezafiu sira-ne'e hotu mak automatiza prosesu kontrolu inventáriu.

Iha kraik mak dezafiu balu ne'ebé ita bele hasoru.

Buka tempu no rekursu sira

Halo jestaun inventáriu manualmente presiza rekursu barak. Presiza osan no oras funsionáriu nian ba kontrolu manuál ba inventáriu.

Maibe, se ita la fó prioridade ba kontrolu inventáriu, ita sei lakon tempu no osan barak liu tan. Foti tempu atu implementa oráriu regulár ida ba kontrolu inventáriu dedikadu. No mos, asegura atu inklui kontrolu inventáriu iha ita-nia orsamentu.

Lee mós: Diskusaun kompletu kona-ba Sistema Livru Hakmatek ba Dala-Dua iha Kontabilidade

Vizibilidade

Kompania sira ne'ebé iha stock boot, armazén kompleksu, ka sira ne'ebé fa'an iha kanál oioin bele iha parte oioin ne'ebé muda ba sira-nia inventáriu. Ida ne'e bele kria dezafiu sira ho visibilidade.

Negosiu sira tenke iha imajen kompletu kona-ba sira-nia inventáriu negósiu nian ba replikasaun, kontabilidade, fluxu osan no objetivu ba fa'an. Lakon ita-nia inventáriu bele hamosu menus iha kualidade inventáriu no bele kauza stock mate.

Relatoriu sira ne'ebé ita bele hetan liu husi sistema software kontrolu inventáriu bele ajuda ita hasa'e ita-nia vizaun. Porezemplu, ita bele hetan alerta.

Erru Umanu

Erru umanu ne'e evita duni bainhira empreza sira kontinua iha fluxu inventáriu iha no sai husi sira-nia armazén sira.

Porezemplu, vendedor sira presiza haruka fatura ne'ebé loos no tenke korresponde ho orden sosa no inventáriu fiziku. Kualkér inagurasaun ne'ebé akontese iha faze ida-ne'e bele afeta ita-nia kontrolu ba inventáriu.

Ita bele hamenus erru umanu liuhusi optimiza ita-nia sistema kontrolu inventáriu no integra ita-nia solusaun sira. Ida ne'e sei permite ita-nia software atu fó avizu ba ita-boot se iha diferensa entre saida mak tama iha konta ne'ebé bele selu no montante inventáriu fiziku.

4 Pasu importante sira iha Prosesu Kontrola Inventoriu

Pasu 1: Previzaun Nivel Inventoriu

Previzaun ka previzaun inventáriu mak tékniku ida atu antisipa nivel stock ba fa'an iha futuru.

Ida ne'e presiza ita-boot sira atu halo monitorizasaun ba vendimentu no nesesidade atu nune'e ita bele jere inventáriu no orden sosa tuir.

Ida ne'e ajuda ita atu hasa'e ita-nia kompañia nia rendimentu liuhosi kumpre kliente nia ezijénsia sira. Iha tempu hanesan , ida-ne'e salva ita husi kustu inventáriu ne'ebé la nesesáriu, ne'ebé kauza husi sasán barak liu.

Atu halo planu ba nivel inventáriu, haree dadus no tendénsia istóriku sira.

Maibe oinsá se ó la iha ida?

Iha kazu ida nee, pontu inísiu di'ak ida mak halo konsultasaun ho ita-nia departamentu fa'an no marketing.

Ekipa fa'an no ekipa marketing mak besik liu ba ita-nia kliente sira. Tanba nee, sira komprende di'ak liu ita-nia kliente sira, no sira hatene didi'ak sira-nia ezijénsia sira.

Sira bele ajuda ita atu determina limitasaun másimu & mínimu ba inventáriu. Fo-hatene didi'ak ba ita-boot sira produtu ne'ebé mak sei halo kontente liu ba kliente sira duke sira seluk.

Hatene didi'ak kona-ba nivel inventáriu nian minimiza valór stock, hamenus kustu holding inventáriu nian, no aumenta predictabilidade.

Pasu 2: Harii pontu koordenador

"Mundu muda lalais tebes. Ema boot sira la baku tan ema ki'ik sira. Sira baku lalais baku lalais," dehan Rupert Murdoch.

Antes ne'e ami hanoin katak indústria ne'e muda lalais, maibé ohin loron imi-nia kliente nia ezijénsia, sira-nia preferénsia, mós muda lalais.

Atu hatán ba ita-nia kliente sira-nia nesesidade, hanesan no bainhira sira hetan ona sira-nia pontu aas, ita tenke bele kontinua halo mudansa iha tempu ne'ebé presiza. Pasu 1 husi previzaun ba rekizitu inventáriu sei ajuda ita ho Pasu 2 atu determina taxa reordenador ho loloos.

Hanoin to'ok, produtu ne'ebé ita halo ka fa'an nu'udar retallador, iha nesesidade aas. Ita tenke estuda oinsá lalais mak ita halai sai husi produtu sira ne'ebé in-demand no estabelese taxa reordenasaun.

Bainhira ita hatene katak ita-boot nia inventáriu sei ki'ik liu fali marka ne'ebé define ona, ita bele halo orden kedas ba stock foun.

Hodi halo nune'e , ita kontinua fa'an produtu ne'ebé ita-boot sira interese to'o produtu ne'ebé hanesan iha stock foun to'o mai.

Lee mós: Kompreende kompletu kona-ba Rekonesimentu Reseita iha Kontabilidade

Pasu 3: Uza Sistema Jestaun Inventoria

Sistema jestaun inventáriu mak prosesu ne'ebé ita halo tuir ita-nia sasán sira, maske iha materiál primeiru ka sasán sira ne'ebé hotu ona.

Ita-boot sira-nia movimentu kompletu husi sosa materiál primeiru ba fábrika, to'o akordu ikus.

* Hadia loloos inventáriu

* Hadia previzaun

* Kustu sasán ne'ebé fa'an menus liu

* Relatoriu inventáriu iha tempu real

* Redús valór stock, falta stock no overstock

* Produsaun aas liu

* Operasaun armazén organizadu

* Eskala inventáriu hanesan ita-nia negósiu aumenta

Pasu 4: Hili métodu kontrola inventáriu ne'ebé loos

Iha métodu kontrola inventáriu oin-oin ne'ebé disponivel. Buat hotu ne'ebé ita presiza halo mak hili tékniku ne'ebé mak di'ak liu ba ita-nia negósiu. Bainhira ita hili abordajen ruma, ida-ne'e tenke hatán tuir mai nee:

* Total stock iha armazén?

* Bainhira mak tempu deskansa?

* Inventariu hira mak ita tenke rai?

Konfuzaun kona-ba métodu kontrolu inventáriu ne'e saida no métodu ida-ne'ebé atu hili?

Keta preokupa! Ami husu ona métodu kontrolu inventáriu ba imi atu hili husi. Entaun, haree lalais ba métodu nee.

Artigu Metodu Inventoriu

Analiza A, B, & C:

Iha métodu ida nee, ita klasifika stock ida ba seksaun tolu - espesífiku A, B, no C.

Parte A kompostu hosi inventáriu valór aas ho frekuénsia fa'an ka konsumu ne'ebé kiik. Kategoria inventáriu ida-ne'e presiza kontrola didi'ak

Kategoria B kompostu husi inventáriu ho valór moderadu no ho frekuénsia fa'an ne'ebé razoavel.

Iha kategoria C, ita-boot sira iha inventáriu ho valór ki'ik ne'ebé iha frekuénsia fa'an ne'ebé aas ne'ebé presiza kontrolu mínimu ba inventáriu.

Just in Time (JIT)

Iha métodu JIT, organizasaun mantein nivel stock ne'ebé presiza ba produsaun. Imi sei la iha inventáriu seluk ne'ebé la kumpre rekizitu produsaun iha tékniku nee.

JIT konsidera hanesan métodu di'ak liu atu evita overstock. Rekizitu ba sasán foun mak bainhira stock tuan ne'e la'o hela.

Maibe, dezvantajen husi métodu ida-ne'e mak katak atrazu ba fornesimentu, se la jere, sei afeta prosesu produsaun/kompletamentu.

Kuantidade Orden Ekonomiku (EOQ)

Ho tékniku ida nee, organizasaun sei hatene ho didi'ak montante inventáriu ne'ebé ita tenke rai no iha tempu ne'ebé ita hanoin-hetan nivel inventáriu mínimu.

EOQ ne'e util liu-liu bainhira kustu orden, pedidu, no kaer-fatin sira bele fiar iha tempu naruk.

Metodu sira ne'ebé lalais, lalais no la'ós movel (FSN)

Iha métodu ida-nee, inventáriu klasifika tuir lalais ne'ebé nia muda. hanesan lalais, lalais, no la-moos. Iha fatin dezenvolvimentu sira iha kategoria hirak nee, ita bele husu inventáriu foun.

 

 

JESTAUN BA FORNESIMENTO MEDIKAMENTO IHA FARMASIA(3)

Jestaun ba Fornesimentu Medikamentu iha Pharmacy.

Jestaun ba Medikamentu (inventáriu) iha farmasia mak investimentu ne'ebé presiza kapitál boot ne'ebé sufisiente. Jestaun ba fornesimentu ai-moruk iha farmasia presiza tebes tanba relasiona ho atendimentu ba pasiente sira no fó impaktu ba funsaun merkadoria no finansia farmasia. Jestaun ba fornesimentu ne'ebé loos bele antisipa pasiente sira-nia nesesidade ne'ebé dala barak la bele previza.

Tuir Schroeder (2000), inventáriu mak materiál stock ne'ebé uza atu halo fasil ba produsaun ka hodi satisfás kliente nia Rekizitu sira. Projeitu fornesimentu mak sasán ruma ne'ebé inklui sasán ne'ebé kompañia ida mak na'in ho signifikasaun atu fa'an iha tempu esforsu ruma, ka sasán fornesimentu ne'ebé sei iha prosesu produsaun servisu, ka sasán fornesimentu ne'ebé hein atu uza iha produsaun prosesu ruma (Rangkuti, 2004).

Fornesimentu aimoruk stock iha farmasia importante atu jere atu pasiente sira-nia nesesidade bele hetan atendimentu iha tempu ne'ebé determinadu, evita se tempu ruma akontese fluctuasaun presu aimoruk ne'ebé sa'e, fornese backup ba fornesimentu ba kondisaun husu aimoruk ne'ebé la determina, no bele hetan lukru husi fornesedór se iha diskontu.

 

·       Fornesimentu Funsaun iha Pharmacy

·       Farmasista sira mak responsavel ba jestaun prosesu fornesimentu farmasia. Jestaun ho vontade di'ak sei ajuda farmasista sira atu bele kontrola nesesidade fornesimentu no nesesidade tanba fornesimentu hala'o papél hanesan fornesimentu no nesesidade. Tuir Yunarto no Santika (2005), inventáriu bele klasifika tuir funsaun:

* Supply for Anticipation

·       Pharmacia presiza kontinua mantein fornesimentu hanesan pasu anticipasaun ne'ebé halo ona - bazeia ba nesesidade períodu tempu ba nesesidade iha tempu uluk ka iha futuru ne'ebé bele halo ona estimasaun ba nesesidade dook hira mak sei presiza. Previzaun kona-ba fornesimentu iha farmasia hala'o atu ajuda nesesidade iha nivel stock, no mós atu rezolve pedidu ne'ebé la hein hosi kliente se iha tempu ne'ebé determinadu akontese aumentu ba pedidu nesesidade ai-moruk.

* Fornesimentu momentu seguransa fluctuasaun stock

·       servisu atu rezolve fluktuasaun ne'ebé la bele prevee entre fornesimentu no nesesidade no mós tempu lideransa. Tempu prinsipál mak períodu tempu ne'ebé hahú halo arranju ba fornesimentu to'o fila fali. Inventariu kona-ba defisiénsia potensiál sei akontese se persiza ka tempu lideransa boot liu husi previzaun rezultadu. Tanba nee, iha fatin seguransa fornesimentu nian iha farmátika ne'ebé bele ajuda nafatin atu kumpre orden ba pasiente sira maske presu la tun.

* Lot-Size Inventory

·       Total boot mak númeru sasán balun ne'ebé tuir orden _ _ _ husi sasán ruma ne'ebé depois ne'e kuda/terseiru parte/ fornesedór halo kuantidade padraun ba prosesu entrega ba kliente. Inventariu boot ida-ne'e forma se sasán sira ne'ebé sosa husi fornesedór boot liu ka rezultadu husi produsaun husi fábrika boot liu tan husi nesesidade nesesáriu sira _ by sudden/urgent _

* Hedge Inventory

·       Inventariu hedge servisu atu proteje folin husi folin-boot sasán fluctuasaun. Inventariu hedge ne'e util se iha momentu ne'ebé merkadu folin sa'e tiha ona, kompañia ne'e sei hein ona inventáriu hedge ne'e ho folin ki'ik ho Atu halo pagamentu uluk liu.

 

2. Aprovizionamentu

·       Aprovizionamentu mak atividade ida-ne'ebé bele realiza nesesidade sira ne'ebé planeia no aprova ona . Aprovizionamentu ba aimoruk iha farmasia baibain hala'o liu husi kompras / orden sira ne'ebé halo liu husi ofisiál track tuir regulamentu lejizlasaun médiku .

3. Receitas

·       Rezepsaun mak atividade hodi asegura adezaun sasán sira ne'ebé to'o mai ho orden karta entre tipu adezaun aimoruk ka kuantidade ne'ebé haruka . _ Rezepsaun mak atividade hodi asegura adezaun espesifikasaun tipu , kuantidade , kualidade , tempu submisaun no folin ne'ebé lista ona _ iha orden karta ho kondisaun ne'ebé fizikamente aseita . _ _

4. Armazenamentu

·       Prosedimentu _ no jestaun armazenamentu ai-moruk ne'ebé apropriadu mak importante atu hala'o tanba ai-moruk ne'e mak fatór ida-ne'ebé importante liu iha saúde servisu . Armazén aimoruk sira tenke nota buat balu tuir mai hanesan:

* Medikamentu ne'ebé salva ona iha receptacle orijinál husi fábrika (se aimoruk muda ba kontentór seluk , tenke prevene husi informasaun klaru ne'ebé kontaminadu no hakerek), kontentór aimoruk mós tenke lori númeru batch no data remata .

* Ai-moruk hotu tenke rai iha kondisaun ne'ebé di'ak , atu nune'e bele garante seguransa no estabilidade.

* Sistema armazenamentu bele hala'o ho ai-moruk tratamentu klase notísiu , preparasaun (liquidu, semisolid, no sólidu), estabilidade aimoruk (hanesan influénsia) husi temperatura, naroman, no humididade, no mós arranja bazeia ba alfabetu.

* Despeza uza aimoruk sistema FEFO (First Expiry First Out) no FIFO (First in First Out) . FEFO ne'ebé mak ai-moruk ne'ebé besik ona ba loron ne'ebé remata ona sei fó sai uluk liu, no FIFO ne'ebé katak ai-moruk ne'ebé foin mai , sei fó sai uluk liu.

* Narkotika no psiko-tropiku tenke salva iha kopboard espesiál odamatan rua ho dimensaun 40x80x100 cm .

* Narkotika no Psiko-Tropiku tenke rai iha kopboard espesialmente halo _ tomak husi ai ka komponente seluk forte, no _ fasil muda ho dimensaun 40x80x100 cm equipadu xave duplu . cupboard espesiál ida-ne'e tau iha fatin seguru no la haree husi jerál no cupboard xave ne'ebé mak domina husi farmasista designadu insurente / farmasista _ no empregadu seluk autorizadu . _.

5. Dispozisaun

husi aimoruk sira ne'ebé lakon ona ka estraga tiha ona tenke estraga tuir tipu no forma preparasaun.

6. Kontrola kontrolu

Kontrola stock aimoruk conducted using card stock loading _ name medicine, date expiration, amount of income, amount of expenses, and remaining supplies. Kontrola ida-ne'e ho objetivu atu mantein tipu no montante fornesimentu tuir atendimentu atu nune'e la mosu vantajen no stock nakukun .

7. Relatoriu Rekording and Recording

hala'o hodi hatene dadus kona-ba aimoruk ne'ebé tama mai no sai iha períodu tempu ne'ebé determinadu, enkuantu relatóriu mak halibur notas no administrasaun atividade halibur dadus aprezenta ba parte interesadu sira 

Reference :

  • Rangkuti (2004) in https://www.materialbelajar.id/2016/04/teori-persediaan-pengertian-dunia.html accessed on August 22 at 1:10 p.m
  • Schroeder (2000) in https://www.materialsiswa.id/2016/04/teori-persiaan-pengertian-dunia.html accessed on August 22 at 1:10 p.m
  • Yunarto , Holy Icon and Martinus Getty Santika . 2005. Business Concepts Implementation Series in Inventory Management. Jakarta: Elex Media Komputindo .
  • Decision Minister Health No. 1121/MENKES/SK/XII/2008 concerning Guidelines Technical Procurement Drug Public and Supplies Health for Service Health Base
  • http://aespesoft.com/pengelolaan-sediaan-farmasi-alat-kesehatan-dan-material-medis-habis-gunakan/ accessed on August 23 , 2019 at 15.00
  • Regulation Minister Health Republic of Indonesia No. 73 of 2016 concerning Standard Service Pharmaceutical in Pharmacy