Sábado, 16 de Fevereiro de 2013
Tamba saida mak Mari Alkatiri hakbesik ba Xanana? Pergunta partida.
Forum Haksesuk (FH) haruka kestaun tolu (3) ba editores sira hodi hatan
konaba “Pozisaun Mari Alkatiri nian hodi hakbesik ba Xanana”. Kestaun koloka ba editores Forum Haksesuk sira mak hanesan: Ajenda pessoal Mari Alkatiri nian; Konkretiza kontratu politika ne’ebe mak Fretilin halo ho eleitores sira molok eleisaun Parlamentares 2012, Preparasaun tama ba Governu no prepara mudansas lideransa foun iha Partidu Fretilin.
Tuir mai Forum Haksesuk hatun hanoin ruma husi Editores sira, hatan ba kestaun tolu FH apresenta tuir resposta na'in ida-idak.
) Agenda Pessoal no Kontratu Politika
1. Ajenda pessoal Mari Alkatiri nian
Mari Alkatiri ninia ajenda pessoal, simu kargu husi PM Xanana Gusmao
nudar responsavel ba Rejiaun Espesial Ekonomika. No mos ligasaun
espesial ne’ebe liga ba CPLP. Parlamentu Nasional mos, apresenta ona
Orcamento ho total montante US$1 M ba atividades Mari Alkatiri nian.
Iha debate OJE2013 Mari Alkatiri mai ho intervensaun ne’ebe bazeia ba
estrutura Orcamento no hato’o proposta alternativa maibe la iha
konkretu ruma.
2. Konkretiza Kontratu Politika ne’ebe mak Fretilin halo ho eleitores sira molok eleisaun Parlamentares 2012
Oinsa mak Fretilin bele implementa Kontratu Politika nebe mak halo ho
eleitores iha durante kampane eleitoral? Tanba impaktus husi Kontratu
Politika ne’e mak aumenta kadeiras Fretilin nian. Se Fretilin la hola
parte iha Governu ka la kaer ukun no kontinua nudar oposisaun bele sai
probelma ba rezultadu eleisaun iha tinan 2017.
3. Preparasaun tama ba Governu no prepara mudansas lideransa foun iha Partidu Fretilin
Mari Alkatiri prepara an atu fo kargu lideransa ba jerasaun foun, maibe
tenki tama iha Governu hodi prepara an ba kompete iha tinan 2017. Tanba
eleitorados Fretilin depende ba naran organizasaun ligasaun emosional
historika ho povu. Maibe parte seluk mos, Fretilin identiku ho Mari
Alkatiri. Neduni posisaun simpatiku husi Mari Alkatiri oinsa mak buka
dalan diak ba ninia partidu rasik.
Husi Editor FH/AR
Husi Editor FH/AR
) Mari Alkatiri nian estratejia agora oin sa luta ba nian an?
Antagonismu entre Xanana Gusmão ho Mari Alkatiri desde sempre, iha tempu
funu Mari Alkatiri sempre tau reserva kona ba estratejia ne’ebe Comando
da Luta fo sai. Liu-liu estratejia resistência nian ne’ebe Comando da
Luta estabelece hodi hamosu ka transforma luta partidária ba luta
popular ho nian estrutura unificada liu husi linha mestra iha Conselho
Nacional da Resistência Maubere (CNRM), ne’ebe Kay Rala Xanana Gusmão
nudar líder máximo iha orgaun resistência ida ne’e.
Enquanto iha rai laran, forças politicas hotu-hotu hamahan an iha CNRM
nian okos, incluindo Igreja Católica no confissões religiosas
seluk-seluk no organizações de massa civis hotu-hotu fo submissão total
ba CNRM, iha rai liur, movimento Fretilin ne’ebe lidera husi Mari
Alkatiri la kohi submete Fretilin ba CNRM to’o realização Convenção
Peniche iha 1998.
Iha tempu ukun an, Xanana ho Mari nunca convive iha ambiente politica
ne’ebe harmonioza. Sempre iha contraditória entre sira na’in rua no
situasaun ne’e mai to’o ohin loron. Ita hotu hatene katak partido CNRT
mosu tanba persistência no existência partido Fretilin. No Xanana sai
omni presente iha palco politico Timor nian tanba persistência politica
Mari Alkatiri lidera partido Fretilin. Ne’eduni antagonismo politico
entre Xanana ho Mari atu dura to’o bainhira ne’e depende interesse
politico sira na’in rua ninian mak sei determina a eternidade do
princípio antagónico. Mas haree ba actual conjuntura politica iha
Timor-Leste entre sira na’in rua, ida sei quebra princípio tanba
interesses, maibe liu-liu interesse pessoal. Iha tempu badak ka naruk
ita sei assiste se loos mak quebra princípio e diz “não-ao-antagonismo”.
A ver vamos...
Iha sinais balun ne’ebe hatudu pistas ba ita nian análises, hanesan iha
semana kotuk bainhira V Governo Constitucional apresenta OGE 2013 iha
Parlamento Nacional, Mari Alkatiri anuncia ninian regresso ba Parlamento
Nacional nudar deputado activo, fatin ne’ebe nia dispõe ba ninian
kamarada seluk ocupa bainhira mandatu hahu iha tinan kotuk. Iha biban
ne’e mos nia fo ninian deklarasaun ba Jornal lokal Independente (...)
katak “nia (Mari) sei defende Xanana Gusmão to’o mate”, hatudu situasaun
ida menus frekuente akontese iha início ano 2013.
Tanba se Mari mak atu defende Xanana to’o mate signifika katak ema
seluk-seluk iha Timor laran ne’e sai hotu ona inimigo numeru 1 maun boot
Kay Rala Xanana Gusmão nian. Deklarasaun menus frekuente no ladun
normal mas prontu ita komprende, ne’e ninian direitu atu expressa ninian
hanoin. So nia mesak mak bele hatene saida mak nia hakarak hato’o ba
publiku kona ba sentidu lia fuan hirak ne’e.
Ou karik maun boot na’in rua Xanana ho Mari futu lia metin ona katak iha
periodu 2017-2022 CNRT ho Partido Fretilin mak sei kaer ukun hamutuk ?
Ou bele mos próxima remodelasaun iha kompozisaun V Governo
Constitucional sei nakloke ba lideransa ka militantes partido Fretilin
balun hodi hola parte iha Governo ?
Bele deit, tanba iha Timor-Leste, povu maioria tau nafatin fiar ba maun
boot Xanana atu konduz nasaun ho povu Timor. No desizaun saida deit mak
maun boot hola bele la hetan kontestasaun. Se karik 2017 CNRT ho partido
Fretilin mak halo koligasaun, klaru PD ho FM ho mos partido seluk-seluk
ne’ebe karik mosu tuir mai sei forma barrikada nudar opozisaun. Karik
nune’e mak akontese Timor-Leste bele kompromete vida demokrasia no mos
sentido estado de direito democrático bele hetan defeitus irreparáveis
iha futuro.
Pista seluk, Mari nunka valoriza esforços Governo nian desde AMP nian
tempu to’o agora kona ba matéria negosiasaun explorasaun mina iha Tasi
Timor no problema dada kadoras mai território Timor-Leste. Mari sempre
subestima esforços ne’ebe Governo halo iha area ida ne’e. Karik nia (MA)
hatene hela katak so nia mak bele halo prosesu negosiasaun ne’e la’o
namdoras lais hanesan komboio alta velocidade, tanba ne’e Governo tenke
uza nia ?
Apesar de tudo isto, haree ba resultado eleisaun, liu-liu eleisaun
leijislativas ka parlamentar 2012 liu ba, fo energia foun ba partido
Fretilin ho nian lideransa, hodi passa ba planu “B” iha estratejia
politika. Katak so ho mudansa de atitude pessoal iha politika bele manan
ka hetan konfiansa husi povu eleitores sira, hodi nune’e bele partido
Fretilin bele kaer hikas ukun. Felizmente iha duni mudansa, mudansa ne’e
ita nota iha diskusaun OGE 2013 iha generalidade durante loron tolu,
konfirma katak iha mudansa de atitude politika, quer iha Mari Alkatiri
nian intervenção quer intervenção bancada parlamentar ka intervenções
husi deputados sira husi partido Fretilin, bele dehan construtivo. Ainda
bem...
Aumenta tan ho deklarasaun husi SG partido Fretilin, atu defende Xanana
to’o SG ne’e mate, ho mudansa retórica nune’e mos, embora seidauk hatudu
iha pratika, maibe bele quebra ona duvidas balun kona ba se mak rende
ba se, kestaun prinsipiu.
Haree no analiza didiak mos liafuan signifikantes hirak iha kraik kona ba relasaun maun boot Xanana ho Mari :
“Wainhira ha’u sei moris sei la iha ema ida maka selok Xanana, no
wainhira Xanana sei moris sei la iha ida maka atu selok ha’u”.
Lia fuan hirak ne’e nakonu ho signifikadu ne’ebe klean, presiza analiza ne’ebe mos klean.
Iha era globalizasaun, politika iha nasaun demokratiku hotu-hotu iha
mundu nunka iha opsaun pozisaun politica confrontativo (reaccionário) ka
politica contra-corrente. Timor-Leste presiza mais politica
dezenvolvimentu fíziku no mos dezenvolvimentu umanu (sosial) ne’ebe
fleksivel, partidu ka lideransa partidu ne’ebe gosta halo politika
konfrontativu nunka kaer ukun, tanba povu Timor presiza politiku ne’ebe
halo politika hanesan arte ida, la’os konfrontativu nem radikalismu.
Konfrontativu no radikalismu la pertense era dezenvolvimentu.
Husi Editor FH/VT
Husi Editor FH/VT
) “Radicalismo Cego Ba Pragmatismo Maquiavélico”
Manobra Marí nian ne halo ita lembra deit proverbio nebe dehan: "Se você não pode vencê-los, junte-se a eles".
Parece, periodo rua tutuir malu sem poder iha liman, tó ona altura para
Marí ho nia inner-circle redesenha fali estrategia atu nuné Fretilin
bele atraente fali ba eleitores sira que ho tempo nebe maka passa ba
bebeik no desafios oi-oin nebe maka país enfrenta, prefere kolia liu
sobre processo desenvolvimento do que grandeza do passado. Atu kolia
sobre desenvolvimento ne'e, BGK partilha Plano Estrategico de
Desenvolvimento nebe pelo menus fo esperança ba povo kona ba Timor iha
tinan rua-nulu mai atu sai oin sá. Tamba ne se Fretilin lakoi muda-an
hodi adapta ba realidade bele condena nia an ba irrelevancia iha
contextu Timor nian agora nebe hot-hotu hakarak acelera lalais ba oin.
Marí nia declarasaun sira nebe nia halo indica mudança de atitude husi
“radicalismo cego ba pragmatismo maquiavélico”. Se la consegue sobu husi
liur, tenta tok tama ba bok husi laran. Partido sofre derota dala rua
mas Mari la ses husi liderança hatudu katak nia hakarak Fretilin muda
atitude mas ho nia hanesan figura central nafatin, liu-liu tan enquantu
Xanana sidauk sai husi cena politika. Tudo, no universo de Fretilin gira
a volta do Marí. To bainhira maka militantes no apoiantes Fretilin sira
atura situasaun ida ne enqaunto haré partido declínio ba bebeik? So
sira rasik maka bele responde.
Mas iha parte seluk, se tamba Marí maka votantes barak fila kotuk ba
Fretilin, diak liu husik nia hela iha nebá kleur liu tan diak liu para
bele fo vantagem ba Partido seluk.
Husi Editor FH/OD
Husi Editor FH/OD
) Já não era sem tempo!
Mari Alkatiri ninia ajenda pessoal no ambisaun ida mak projetu Mina iha
Tasi Timor ka kaer kargu negosiasaun Mina-rai Tasi Timor nian (sani
hikas fali Victor Tavares nia artigu ho titulo INTERESES NASIONAIS KA INTERESES PESSOAIS, MARI ALKATIRI NIAN PARTISIPASAUN IHA PROJETU GREATER SUN RISE - Klik hare artigu iha ne'e).
Hare took “kontratu politika” Fretilin nian ba eleitoris sira mk saída?,
nunemos sira nia papel nudar Oposizaun nusa?, Konstrutivu ka “kartaun
Mean”? OJE 2013 foin dadauk nee mak sira la losu ona “kartaun mean”
maibe vota abstain.
Já não era sem tempo. Eleicoes Directas iha fulan Agosto 2011 Fretilin
futu-metin Mari iha poder nudar SG-Fretilin. Xanana nia ukun (mandatu 2
ona) halo Mari cs no Fretilin mihis iha kbi’it, lian laek no sei sai
frajilizadu tan ho incertezas iha futuru, hare ba aktual lideranças
Lu-Mari no futuru lideranças (who? Jerasaun foun?).
Publiku atento no hare katak Fretilin lakon “neneik maibe bebeik” nia
imagem indiscutível tamba forsa estreita ligasaun ho historia recente,
Resistência. Tamba ne’e mak Simao Bareto iha nia entrevista ida dehan
katak “enquanto Mari Alkatiri estiver à frente da Fretilin, esta força
não ganhará a maioria absoluta. No fundo, quem está prejudicando a
Fretilin é ele. No dia em que Alkatiri sair da Fretilin, o partido sairá
beneficiado.”
Mari nia aproximasaun ba Xanana nee atu hadia hikas nia (MA) imagem rasik ho partido Fretilin. Hetan konfiansa hodi evita sai sujeitu kritika husi liderança foun iha futuro.
Husi Editor FH/AF
Mari nia aproximasaun ba Xanana nee atu hadia hikas nia (MA) imagem rasik ho partido Fretilin. Hetan konfiansa hodi evita sai sujeitu kritika husi liderança foun iha futuro.
Husi Editor FH/AF
*Membrus no editores Forum Haksesuk
Antonio Ramos, Victor Tavares, Olivio Deus, Arlindo Fernandes