Oral Seks VS Kankru Ibun
Kankru ibun
ORAl SEKS KAUZA BA KANKRU IBUN
Ita
hatene kalae katak átividade oral sex ne’e bele kauza mosu Kankru ibun? Peskiza
ida hala’o husi The john Hopkins University school of medicine scientist hatete
katak átividades oral sex hanesan ásaun transformasaun Human Papilloma Virus (HPV)
katak virus ida ne’ebe kauza ba Kankru servix ba ibun ikus bele mosu Kankru
ibun
Iha mos
estudo balu hatete katak pasiente moras Kankru ibun kada tinan sa’e bebeik nia
númeru iha tinan sanulu ikus ne’e. Laos liu deit numeru Kankru testis no Kankru
servix ne’e rasik, ratio pasient sira ne’e mak entre idade 45 mai kraik ne’ebe ‘atividade
seksual sira nia ás hela.
Prevensaun
Maski oral
seks hanesan moras ida ne’ebe kauza ba Kankru ibun maibe ita labele presisa
tauk liu, tamba risku husi transmisaun Kankru ibun liu husi oral sex sei bele
konsidera minimu katak ema 1:10.000, pelo kontrariu sigaru maksai hanesan fátor
prinsipal ba kauza Kankru ibun aliende de alkohol. Buat rua ne’e ho nia risku
as lis 30 veses kauza Kankru ibun kompara ho oral sex. Maibe diak liu por
konsiderasaun diak liu ita atensaun, domin nafatin ba par ida deit, la troka ba
mai parseiro iha relasaun sexual hanesan asaun diak liu hodi evita an husi Kankru
ibun. medidas ka asaun seluk mak hamutuk ho parseiru sexual halo konsultasaun previa
ba klinika dentaria ho di halo ezaminasaun ba STD(Sexuality Transmited
desease)ou halo cek up saude oral atu konfirma katak ita ho parseiro sexual
lalori ka seguru husi Virus HPV, asaun
ida ne’e prefere liu ba parseiro sira ne’ebe atu moris hamutuk forma uma
kain ka atu kaben.
Vasinasaun
Vasinasaun
mos nudar alternativa prevensaun atu hetan transmisaun virus HPV, maibe
vasinasaun so halo deit ba feto especial
liu feto ran sira, portantu ba mane sobele halo vasinasaun prevensaun Kankru
servix liu husi injesaun durante fulan 6 ho kustu ida ne’ebe relativu karun.
Istoria parseiro Sexual
Garantia kalae
ho ita nia parseiro sexual dalaruma halo ita sente lahakmatek no laseguru hala’o
oral sex maski resultadu teste hateten katak
parseiro sexual ita nia lalori virus HPV. Nune’e atu labele prejudika
bebeik parseiro diak liu uza prevesaun
hanesan kondom iha momentu hala’o oral
sex. Maski dala ida ne’e laos dala ida ne’ebe atu fogostu liu ba iha parseiro
sexual nian maibe atu play safe ka
kuidadu seguru, duke kompara ho tratamentu ne’ebe bele fo mos impaktu barak ba faktor
fisika e psikologia.
Tratamentu
assistensia
Detesaun sedu ba Kankru ibun bele hasa’e nivel resultadu tratamentu, kuidadu
bainhira akontese kanek iha membran ibun ne’ebe susar atu diak depois de semana
tolu, ou mosul kafuak-kafuak kiik iha
area ibun ho koor mean no mutin. Diak liu konsulta lalais ba iha mmediku sira
ou lalais bainhira ihaona indikasaun transmisaun Kankru iha ibun.
referensia ; http://www.dechacare.com
husi:
Santana
Martins,
Profisaun;
Enfermeiro iha Timor-leste ,
Enderesso;Aldeia
Terra-Santa,Suco Comoro, Subdistrito Dom Aleixo,Distrito Dili Timor-leste
Hp;+670-77604666,email;
santanamartins66@gmail.com
Oral Seks VS Kankru Ibun
Kankru ibun
ORAl SEKS KAUZA BA KANKRU IBUN
Ita
hatene kalae katak átividade oral sex ne’e bele kauza mosu Kankru ibun? Peskiza
ida hala’o husi The john Hopkins University school of medicine scientist hatete
katak átividades oral sex hanesan ásaun transformasaun Human Papilloma Virus (HPV)
katak virus ida ne’ebe kauza ba Kankru servix ba ibun ikus bele mosu Kankru
ibun
Iha mos
estudo balu hatete katak pasiente moras Kankru ibun kada tinan sa’e bebeik nia
númeru iha tinan sanulu ikus ne’e. Laos liu deit numeru Kankru testis no Kankru
servix ne’e rasik, ratio pasient sira ne’e mak entre idade 45 mai kraik ne’ebe ‘atividade
seksual sira nia ás hela.
Prevensaun
Maski oral
seks hanesan moras ida ne’ebe kauza ba Kankru ibun maibe ita labele presisa
tauk liu, tamba risku husi transmisaun Kankru ibun liu husi oral sex sei bele
konsidera minimu katak ema 1:10.000, pelo kontrariu sigaru maksai hanesan fátor
prinsipal ba kauza Kankru ibun aliende de alkohol. Buat rua ne’e ho nia risku
as lis 30 veses kauza Kankru ibun kompara ho oral sex. Maibe diak liu por
konsiderasaun diak liu ita atensaun, domin nafatin ba par ida deit, la troka ba
mai parseiro iha relasaun sexual hanesan asaun diak liu hodi evita an husi Kankru
ibun. medidas ka asaun seluk mak hamutuk ho parseiru sexual halo konsultasaun previa
ba klinika dentaria ho di halo ezaminasaun ba STD(Sexuality Transmited
desease)ou halo cek up saude oral atu konfirma katak ita ho parseiro sexual
lalori ka seguru husi Virus HPV, asaun
ida ne’e prefere liu ba parseiro sira ne’ebe atu moris hamutuk forma uma
kain ka atu kaben.
Vasinasaun
Vasinasaun
mos nudar alternativa prevensaun atu hetan transmisaun virus HPV, maibe
vasinasaun so halo deit ba feto especial
liu feto ran sira, portantu ba mane sobele halo vasinasaun prevensaun Kankru
servix liu husi injesaun durante fulan 6 ho kustu ida ne’ebe relativu karun.
Istoria parseiro Sexual
Garantia kalae
ho ita nia parseiro sexual dalaruma halo ita sente lahakmatek no laseguru hala’o
oral sex maski resultadu teste hateten katak
parseiro sexual ita nia lalori virus HPV. Nune’e atu labele prejudika
bebeik parseiro diak liu uza prevesaun
hanesan kondom iha momentu hala’o oral
sex. Maski dala ida ne’e laos dala ida ne’ebe atu fogostu liu ba iha parseiro
sexual nian maibe atu play safe ka
kuidadu seguru, duke kompara ho tratamentu ne’ebe bele fo mos impaktu barak ba faktor
fisika e psikologia.
Tratamentu
assistensia
Detesaun sedu ba Kankru ibun bele hasa’e nivel resultadu tratamentu, kuidadu
bainhira akontese kanek iha membran ibun ne’ebe susar atu diak depois de semana
tolu, ou mosul kafuak-kafuak kiik iha
area ibun ho koor mean no mutin. Diak liu konsulta lalais ba iha mmediku sira
ou lalais bainhira ihaona indikasaun transmisaun Kankru iha ibun.
referensia ; http://www.dechacare.com
husi:
Santana
Martins,
Profisaun;
Enfermeiro iha Timor-leste ,
Enderesso;Aldeia
Terra-Santa,Suco Comoro, Subdistrito Dom Aleixo,Distrito Dili Timor-leste
Hp;+670-77604666,email;
santanamartins66@gmail.com