Minggu, April 20, 2014

Oral Seks VS Kankru Ibun



Oral Seks VS Kankru Ibun
Kankru ibun  
ORAl SEKS KAUZA BA KANKRU IBUN

Ita hatene kalae katak átividade oral sex ne’e bele kauza mosu Kankru ibun? Peskiza ida hala’o husi The john Hopkins University school of medicine scientist hatete katak átividades oral sex hanesan ásaun transformasaun Human Papilloma Virus (HPV) katak virus ida ne’ebe kauza ba Kankru servix ba ibun ikus bele mosu Kankru ibun  
Iha mos estudo balu hatete katak pasiente moras Kankru ibun kada tinan sa’e bebeik nia númeru iha tinan sanulu ikus ne’e. Laos liu deit numeru Kankru testis no Kankru servix ne’e rasik, ratio pasient sira ne’e mak entre idade 45 mai kraik ne’ebe ‘atividade seksual sira nia ás hela.
Prevensaun
Maski oral seks hanesan moras ida ne’ebe kauza ba Kankru ibun maibe ita labele presisa tauk liu, tamba risku husi transmisaun Kankru ibun liu husi oral sex sei bele konsidera minimu katak ema 1:10.000, pelo kontrariu sigaru maksai hanesan fátor prinsipal ba kauza Kankru ibun aliende de alkohol. Buat rua ne’e ho nia risku as lis 30 veses kauza Kankru ibun kompara ho oral sex. Maibe diak liu por konsiderasaun diak liu ita atensaun, domin nafatin ba par ida deit, la troka ba mai parseiro iha relasaun sexual hanesan asaun diak liu hodi evita an husi Kankru ibun. medidas ka asaun seluk mak hamutuk ho parseiru sexual halo konsultasaun previa ba klinika dentaria ho di halo ezaminasaun ba STD(Sexuality Transmited desease)ou halo cek up saude oral atu konfirma katak ita ho parseiro sexual lalori ka seguru husi Virus HPV, asaun  ida ne’e prefere liu ba parseiro sira ne’ebe atu moris hamutuk forma uma kain ka atu kaben.


Vasinasaun
Vasinasaun mos nudar alternativa prevensaun atu hetan transmisaun virus HPV, maibe vasinasaun  so halo deit ba feto especial liu feto ran sira, portantu ba mane sobele halo vasinasaun prevensaun Kankru servix liu husi injesaun durante fulan 6 ho kustu ida ne’ebe relativu karun.
Istoria parseiro Sexual
Garantia kalae ho ita nia parseiro sexual dalaruma halo ita sente lahakmatek no laseguru hala’o oral sex maski resultadu teste hateten katak  parseiro sexual ita nia lalori virus HPV. Nune’e atu labele prejudika bebeik  parseiro diak liu uza prevesaun hanesan  kondom iha momentu hala’o oral sex. Maski dala ida ne’e laos dala ida ne’ebe atu fogostu liu ba iha parseiro sexual nian maibe  atu play safe ka kuidadu seguru, duke kompara ho tratamentu ne’ebe bele fo mos impaktu barak ba faktor fisika e psikologia.
Tratamentu
assistensia Detesaun sedu ba Kankru ibun bele hasa’e nivel resultadu tratamentu, kuidadu bainhira akontese kanek iha membran ibun ne’ebe susar atu diak depois de semana tolu, ou mosul kafuak-kafuak  kiik iha area ibun ho koor mean no mutin. Diak liu konsulta lalais ba iha mmediku sira ou lalais bainhira ihaona indikasaun transmisaun Kankru iha ibun.
referensia ; http://www.dechacare.com

husi:
Santana Martins,
Profisaun; Enfermeiro iha  Timor-leste ,
Enderesso;Aldeia Terra-Santa,Suco Comoro, Subdistrito Dom Aleixo,Distrito Dili Timor-leste
Hp;+670-77604666,email; santanamartins66@gmail.com


Oral Seks VS Kankru Ibun
Kankru ibun  
Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjUjNVadHs4KL8RDRcladOvxmEePSg3O0eXzku0-RQ5U7B6609y0XP0iyWcQt2a3BP8-Mkc9Q4CT1ZINVfmKX20WGK_0GAgzN-m-cTWZF-zQTJkOMf6wIGinPneq08eD8TpgaVrolsQVso/s320/mouth_cancer21.jpg+w%253D500%2526h%253D427.jpg
ORAl SEKS KAUZA BA KANKRU IBUN
Ita hatene kalae katak átividade oral sex ne’e bele kauza mosu Kankru ibun? Peskiza ida hala’o husi The john Hopkins University school of medicine scientist hatete katak átividades oral sex hanesan ásaun transformasaun Human Papilloma Virus (HPV) katak virus ida ne’ebe kauza ba Kankru servix ba ibun ikus bele mosu Kankru ibun  
Iha mos estudo balu hatete katak pasiente moras Kankru ibun kada tinan sa’e bebeik nia númeru iha tinan sanulu ikus ne’e. Laos liu deit numeru Kankru testis no Kankru servix ne’e rasik, ratio pasient sira ne’e mak entre idade 45 mai kraik ne’ebe ‘atividade seksual sira nia ás hela.
Prevensaun
Maski oral seks hanesan moras ida ne’ebe kauza ba Kankru ibun maibe ita labele presisa tauk liu, tamba risku husi transmisaun Kankru ibun liu husi oral sex sei bele konsidera minimu katak ema 1:10.000, pelo kontrariu sigaru maksai hanesan fátor prinsipal ba kauza Kankru ibun aliende de alkohol. Buat rua ne’e ho nia risku as lis 30 veses kauza Kankru ibun kompara ho oral sex. Maibe diak liu por konsiderasaun diak liu ita atensaun, domin nafatin ba par ida deit, la troka ba mai parseiro iha relasaun sexual hanesan asaun diak liu hodi evita an husi Kankru ibun. medidas ka asaun seluk mak hamutuk ho parseiru sexual halo konsultasaun previa ba klinika dentaria ho di halo ezaminasaun ba STD(Sexuality Transmited desease)ou halo cek up saude oral atu konfirma katak ita ho parseiro sexual lalori ka seguru husi Virus HPV, asaun  ida ne’e prefere liu ba parseiro sira ne’ebe atu moris hamutuk forma uma kain ka atu kaben.


Vasinasaun
Vasinasaun mos nudar alternativa prevensaun atu hetan transmisaun virus HPV, maibe vasinasaun  so halo deit ba feto especial liu feto ran sira, portantu ba mane sobele halo vasinasaun prevensaun Kankru servix liu husi injesaun durante fulan 6 ho kustu ida ne’ebe relativu karun.
Istoria parseiro Sexual
Garantia kalae ho ita nia parseiro sexual dalaruma halo ita sente lahakmatek no laseguru hala’o oral sex maski resultadu teste hateten katak  parseiro sexual ita nia lalori virus HPV. Nune’e atu labele prejudika bebeik  parseiro diak liu uza prevesaun hanesan  kondom iha momentu hala’o oral sex. Maski dala ida ne’e laos dala ida ne’ebe atu fogostu liu ba iha parseiro sexual nian maibe  atu play safe ka kuidadu seguru, duke kompara ho tratamentu ne’ebe bele fo mos impaktu barak ba faktor fisika e psikologia.
Tratamentu
assistensia Detesaun sedu ba Kankru ibun bele hasa’e nivel resultadu tratamentu, kuidadu bainhira akontese kanek iha membran ibun ne’ebe susar atu diak depois de semana tolu, ou mosul kafuak-kafuak  kiik iha area ibun ho koor mean no mutin. Diak liu konsulta lalais ba iha mmediku sira ou lalais bainhira ihaona indikasaun transmisaun Kankru iha ibun.
referensia ; http://www.dechacare.com

husi:
Santana Martins,
Profisaun; Enfermeiro iha  Timor-leste ,
Enderesso;Aldeia Terra-Santa,Suco Comoro, Subdistrito Dom Aleixo,Distrito Dili Timor-leste
Hp;+670-77604666,email; santanamartins66@gmail.com

Di Depan dan Belakang