Jumat, Januari 13, 2023

KRESIMENTU EKONÓMIKU VERDES(GREEN ECONOMY)

Santana Martins, 

Secretaris Nasional Os Verdes de Timor 

Kresimentu ekonómiku ne'ebé di'ak mak kresimentu ekonómiku ne'ebé forte ho ambiente ne'ebé stabil, no mós sosialmente inkluzivu. La hanesan ho modelu dezenvolvimentu konventionál ne'ebé konstitui prátika ne'ebé la'ós sustentavel hanesan hamenus no estraga rekursu naturál sira.

Kresimentu ekonómiku ne'ebé di'ak liu mak movimentu ida-ne'ebé kompostu husi kresimentu ekonómiku, sustentabilidade ambiente, redusaun nivel kiak no envolvimentu sosiál ne'ebé afeta husi dezenvolvimentu no utilizasaun rekursu globál ne'ebé la'o ba oin.

Halo negósiu ne'ebé di'ak liu no sustentavel la'ós de'it fó benefísiu ba ambiente, maibé mós ajuda halo negósiu sai susesu no lukru liu. Gaya moris-di'ak ne'e mós dezenvolve ona iha dekade hirak ikus ne'e no sai hanesan konseitu populár tanba ema no entidade barak liután rekoñese nesesidade ne'ebé maka'as, no mós benefísiu oioin husi prátika ne'ebé la'o ba oin.

Razaun prinsipál atu mosu konseitu ekonómiku ne'ebé di'ak liu no kreximentu ne'ebé di'ak liu mak movimentu ba aprosimasaun ne'ebé integradu no komprehensivu liu hodi integra fatór sosiál no ambientál sira iha prosesu ekonómiku hodi atinje dezenvolvimentu sustentavel.

Tanba ne'e kresimentu ekonómiku ne'ebé di'ak mak kresimentu ekonómiku ne'ebé kontribui ba uzu kapitál naturál ho responsabilidade, prevene no hamenus poluisaun no kria oportunidade atu hadi'a moris-di'ak sosiál iha jerál liuhusi dezenvolve ekonomia ne'ebé di'ak, no ikusmai permite atinje objetivu dezenvolvimentu ne'ebé la'o ba oin.

Nunee, ekonomia ne'ebé di'ak mak atividade ekonómika ne'ebé bele hasa'e povu nia moris-di'ak hanesan objetivu finál ekonomia nian ne'ebé hein katak sei fó impaktu ba justisa no justisa ba sosiedade no ambiente no mós ba rekursu naturál sira rasik.

Inisiál Hahu Mosun Konseitu Ekonomia Verde

Modelu moris umanu modernu halo dezenvolvimentu ne'e esplorativu tebes hasoru rekursu naturál sira no ameasa kriatura moris sira seluk nia moris. Atividade ekonómika sira ne'ebé envolve produsaun, distribuisaun no konsumu hamosu emisaun gás iha uma-laran ne'ebé sa'e ba beibeik, hodi hamosu menus área florestal sira no mós estraga espésie oioin no halakon vida.

Ida ne'e tanba iha konseitu rekursu propriedade komún ne'ebé bele uza hodi hatán tanbasá atividade ekonomia bele hamosu estragu ba ambiente moris. Proprietariu millaun ba millaun iha direitu ne'ebé hanesan atu aproveita rekursu propriedade hamutuk hanesan samudera, aereu, ikan iha tasi, rai, anin, floresta no seluk tan.

La iha regra ida-ne'ebé limita utilizasaun rekursu propriedade hamutuk nee, ne'e mak esplorasaun ne'ebé boot ba rekursu ne'e. Benefisiu hotu-hotu, maske produtor ka konsumidor sira bele uza ho másimu, hodi hanoin katak ema seluk sei aproveita rekursu ne'e se la hetan másimu.

Bazeia ba problema ekonomia nian, uzu aat husi rekursu propriedade hamutuk mosu tanba laiha mekanizmu balansu ne'ebé mosu mesak de'it ne'ebé bele limita esplorasaun. Kuandu esplorasaun ne'ebé liu ona bele hamosu problema oioin kona-ba rai-nakdoko no estraga ambiente iha nivel global no lokal.

Nunee, presiza iha ideia "Green Economy" ne'ebé hein katak sai dalan ba ekonomia atu halo ekonomia ne'ebé akontese no mós benefisiu ka konsumidor sira sai termovasaun liu hodi hala'o atividade sira ne'ebé favorese ba ambiente. Nunee, ekonomia Verde sai hanesan ponte entre kresimentu dezenvolvimentu ekonomia, justisa sosiál no mós ambiente ne'ebé fraku no hemu rekursu naturál sira.

Modelu Concept Green Economy (Economia Verde)

Istoria kona-ba Ekonomia Verde ne'e mosu ba dala primeiru iha relatóriu Governu Inglaterra nian ne'ebé planeia husi grupu ekonómiku sira ne'ebé mak halo planu ba ambiente ho títulu Ba Ekonomia Verde iha 1989. Maske nunee, to'o ohin loron seidauk iha definisaun ida kona-ba ekonomia Verde ne'ebé sai hanesan akordu internasionál hamutuk.

Tuir mai ne'e mak definisaun no konseitu oioin kona-ba ekonomia Verde husi Grupu hanoin Dezenvolvimentu Ekonomia Verde iha Indonezia (Tinan 2010 - 2012).

UNEP (2011)

UNEP define katak ekonomia Verde nu'udar sistema atividade ekonómika ne'ebé relasiona ho distribuisaun, produsaun no konsumu sasán no servisu sira ne'ebé hetan hadi'a saúde sosiál iha tempu naruk nia laran. Maske nunee, la kauza jerasaun tuir mai hasoru risku ambientál signifikativu ka defisiénsia ekolojika.

UNCTAD (2011)

UNCTAD esplika katak ekonomia Verde nu'udar sistema ekonómiku ne'ebé prodús hadi'a saúde umana no hamenus diferensa sira liu husi aktivizmu ne'ebé la kauza jerasaun sira tuir mai hasoru risku ambientál ne'ebé signifikativu no mós susar ekonómiku.

UNCSD (2011)

UNCSD esplika katak ekonomia Verde nu'udar lente ne'ebé foka liu ba aproveita oportunidade atu hadi'a objetivu ekonómiku no mós ambiente hanesan.

Koaliasaun Ekonomia Verde (2011)

Koaliisaun Ekonomia Verde hatudu katak ekonomia Verde nu'udar ekonomia ne'ebé forte no bele fornese kualidade moris ne'ebé di'ak liu. Maibe iha prosesu nee, presiza hamenus enerjia ekolojia rai nian.

Kamara Internasional Komersiu (2011)

Kamara Komersiu Internasional konsidera katak ekonomia Verde la sees husi kresimentu ekonómiku no responsabilidade ambientál ne'ebé servisu hamutuk. Liuhusi sistema ekonómiku Verde, sira mós bele hametin malu hodi apoia progresu iha dezenvolvimentu sosial.

Danish 92 Group (2012)

Ekonomia Verde Bahwa la'ós kondisaun ida, maibé prosesu transformasaun no progresu dinámiku ne'ebé la'o hela. Tuir nia, ekonomia Verde prodús ben-estar umanu no asesu ba oportunidade ne'ebé justu ba ema hotu. Iha prosesu ida nee, integridade ambientál no ekonomia mós presiza dezenvolve hodi adapta ba kapasidade enerjia rai nian ne'ebé menus.

Governu Afrika Sul (2012)

Tuir nia katak ekonomia Verde bele fó pontu entrada atu haluan baze ba ekonomia ne'ebé nakukun no mós atu hamenus feto no emprezáriu sira ne'ebé muda. Aleinde nee, konseitu ekonómiku Verde mós bele oferese oportunidade ba empreza sira iha atividade sosiál ekonómiku.

Governu Indonezia (2010)

Ekonomia Verde nu'udar paradigma dezenvolvimentu ne'ebé bazeia ba aprosimasaun efisiénsia rekursu enerjia nian ho impaktu forte ba internalizasaun kustu husi penipisaun rekursu enerjia naturál no degradasaun ambiente. Aleinde nee, ekonomia Verde nu'udar sistema esforsu atu hamenus kiak, kria kampu servisu ne'ebé adekuadu no asegura kresimentu ekonomia ne'ebé sustentavel.

Objetivu Espesial Ekonomia Verde

Iha implementasaun, ekonomia Verde mós iha objetivu balun. Tuir mai objetivu espesiál sira kona-ba ekonomia Verde mak tuir mai nee:

1. Hasae laran-susar husi urjente atu muda husi kombustivel fosil sira iha sistema enerjia Indonesia nian.

2. Atu optimiza aplikasaun ba efisiénsia enerjia ne'ebé dirije ba sistema dekarbonizasaun enerjia Indonesia.

3. Nivel polítika atenuante ba mudansa klimátika iha estadu laran.

4. Hadia seguransa no seguransa sosiál ba komunidade sira hodi kontinua tau atensaun ba risku estragu ambientál ne'ebé rezulta husi atividade ekonómika sira nee.

5. Apoia esforsu atu hamenus emisaun gás iha uma-laran.

6. Menus implementasaun dezenvolvimentu ekonomia ne'ebé orientadu ba aspetu ambiente no ekosistema.

7. Fo sansaun ba aktividade-ekonomiku ne'ebé perigu no potensialmente estraga ambiente.

8. Enkoraza ema ne'ebé halo esforsu atu prodús sasán sira, hala'o atividade komérsiu no konsumidor nian bele mós konsume hahán ne'ebé iha ambiente ladi'ak ka prodús sasán no servisu ne'ebé iha ambiente ladi'ak liu.

Prinsipiu Prinsipiu Politika Ekonomia Verde

Prinsipiu prinsipál husi ekonomia Verde mak bele hatán ba nesesidade sira ne'ebé agora daudaun ne'e iha no la presiza fó sakrifísiu ba nesesidade jerasaun ida-idak iha futuru. No mos, iha mós prinsípiu balu seluk iha ekonomia Verde, ne'ebé mak:

1. Prinsipiu sira ne'ebé kontinua halo tuir

Ekonomia Verde nu'udar meiu atu kria ekonomia ne'ebé sustentavel.

2. Prinsipiu Seguransa

Ekonomia Verde permite ema hotu atu kria no goza moris-di'ak.

3. Prinsipiu Justisa

Ekonomia Verde promove igualdade entre jerasaun no jerasaun ka apoia governasaun sosiál no ekonomia.

4. Prinsipiu Martabat

Ekonomia Verde kria moris-di'ak no prosperidade ba sosiedade tomak.

5. Prinsipiu Natura Seguru

Ekonomia Verde hadi'a fila-fali moris-di'ak ne'ebé lakon, investe iha sistema naturál no reabilita floresta sira ne'ebé hetan degradasaun.

6. Prinsip Batas planeta

Ekonomia Verde tau matan, mantein no investe iha natureza.

7. Prinsipiu Inkluzaun

Ekonomia Verde inkluzivu no partisipativu iha foti desizaun.

8. Prinsipiu Tata Kelola no Akuntabilidade Diak

Ekonomia Verde tenke iha responsabilidade.

9. Prinsipiu Rezistensia

Ekonomia Verde kontribui ba ketak-an ekonomia, sosiál no ambiente.

10. Prinsipiu Efisiensia no Ketansaun

Ekonomia Verde orienta atu suporta atividade produsaun no konsumu ne'ebé responsavel no sustentavel.

11. Prinsipiu Jerasaun

Ekonomia Verde investe ba tempu agora no ba futuru.

12. Prinsipiu Seguransa

Ekonomia Verde fó laran-manas ba ema hotu atu goza moris-di'ak no moris-di'ak.

13. Prinsipiu Governu Diak

Ekonomia Verde depende husi instituisaun - instituisaun ne'ebé reziste ba suporta, terintegrasaun no responsabilidade.

 

Ezemplu Pratika Ekonomia Verde

Tranzisaun ba sistema ekonómiku Verde ne'e presiza prosesu no tempu ne'ebé la'ós lalais. Maske nunee, nasaun balu bele sai hanesan pasu ba sira-nia kompromisu atu implementa konseitu "dezenvolvimentu Verde" ka estratéjia ekonomia ho ki'ik karbon.

Maski nunee, la iha istória susesu boot kona-ba programa sira ne'ebé iha eskala boot ne'ebé bele hasa'e kresimentu ka produtividade iha dalan ne'ebé la'o ba oin.

Tuirmai ne'e mak ezemplu husi prátika ekonómika Verde ne'ebé eziste iha nasaun balu:

a. Koreia Sul adopta estratéjia nasionál no planu ba kresimentu Verde iha períodu 2009-2013. Aleinde nee, Korsel aloka 2% husi sira-nia PIB ba investimentu iha setór Verde hanesan enerjia barak. Governu Koreia mós lansa programa Global Green Growth Institute (GGGI) atu ajuda nasaun seluk liuliu nasaun sira ne'ebé dezenvolve dezenvolve sira-nia estratéjia dezenvolvimentu Verde.

b. Xina, sai nasaun ne'ebé investe liu iha enerjia barak liu. Ida-nee hatudu katak kapasidade enerjia angina nian ne'ebé harii tiha ona iha Xina aumenta 64% iha 2010. Aleinde ne'e Xina mós sai hanesan nasaun ida-ne'ebé iha kapasidade enerjia surik ne'ebé boot liu iha mundu, ne'ebé hamutuk 130 gigawatt. Ajensia Enerjia Internasional (IAA) hateten mós katak Xina atinji ona ninia objetivu ba tinan 2020 atu aumenta kapasidade enerjia suria nian iha tinan tolu nia laran.

Aleinde ezemplu sira iha rai-li'ur iha ezemplu seluk hanesan:

* Redusaun emisaun gás fo'er CO2

* Penanggulangan efeitu uma-kain vidru, hanesan dilakukannya esforsu atu hamenus nivel CO2 no poluisaun.

* Hasae investimentu públiku ka privadu iha setór Verde, to'o kampu servisu ne'ebé disponivel aplika prinsípiu prinsipál ekonomia Verde.

* Redusaun uzu enerjia ka unidade produsaun rekursu enerjia.

* Programa PengVerdean.

* Aumenta PIB (Produtu Brutu Domestiku) husi setór Verde.

* Konsumu ne'ebé menus maka'as hodi prodús ai-han.

Perigu individuál iha Partisipasaun Apoiu Ekonomia Verde

Iha implementasaun ekonomia Verde nian, labele hasai husi individu ida-idak nia papél. Tuir mai ne'e mak papél individuál hodi apoia kresimentu ekonomia Verde.

a. Matematika kanál ne'ebé liga ba eletrisidade Tempu la presiza.

b. Uza fila fali ekipamentu ai-han no mós pasta kompras ne'ebé halo husi materiál sira ne'ebé la'ós plástiku.

c. Asegura anin.

d. Hamenus emisaun karbonu ho menus aviaun, alternativa ne'ebé bele uza uza telefone ka konferénsia web.

e. Hadook ka halo abuzu bele minimiza uza surat-tahan.

f. Uza transporte públiku ho di'ak liu tan.

g. Dala fali ho hanoin-hetan sampo tuir kategoria.

h. Apoia produtu orgániku lokál ne'ebé iha ambiente ne'ebé fraku.

i. Halo luan liután oinsá partisipa iha apoiu ba Ekonomia Verde hodi bele iha estilu moris ne'ebé sustentavel.

 

Baze Ekonomia Verde bele suporta dezenvolvimentu ne'ebé la'o ba oin

Konseitu Ekonomia Verde kompleta no suporta konseitu dezenvolvimentu kontinua. Ekonomia Verde sai nu'udar instrumentu importante ida-ne'ebé disponivel atu alkansa dezenvolvimentu sustentavel. Konseitu ekonomia ida-ne'e bele fó opsaun atu para halo polítika iha halo regulamentu Lei-Lei ne'ebé relasiona ho ambiente moris. Maibe, nafatin la bele sai hanesan regulamentu lubuk ida-ne'ebé fraku.

Ekonomia Verde la'ós hanesan de'it ho dezenvolvimentu ne'ebé la'o ba oin, maibé nia funsiona nu'udar motór prinsipál ba dezenvolvimentu sustentavel.

Iha sistema família nian, elementu ne'ebé importante liu mak iha investimentu. Bainhira diktatura sai hanesan konseitu ekonomia Verde, elementu ida-ne'e sai hanesan kapitaun kapitál ne'ebé iha ambiente (green investment).

Hodi iha konseitu ekonómiku Verde la'ós atu troka dezenvolvimentu sustentavel, maibé hodi hanoin katak sustentavel bele hetan de'it hodi asegura katak ema moris iha modelu ekonómiku ne'ebé di'ak no ambiente ne'ebé di'ak. Modelu ekonómiku ne'ebé signifika katak ekonomia ne'ebé dezenvolve ho baze iha justisa sosiál no justisa ekolojika, la'ós de'it hamosu degradasaun ba kualidade ambiente.

Tranzisaun ekonómika konvensiál ba ekonomia Verde ho objetivu atu kresimentu ekonómiku no investimentu bele la'o tuir mudansa kualidade ambiente no inkluzividade sosiál sosiál sira.

Resume

Ida ne'e mak esplika kona-ba konseitu ekonomia Verde ne'ebé di'ak tebes atu aplika hodi rai sai hela-fatin ba kriatura moris sira ne'ebé estabiliza nafatin. Atu nune'e bele hadi'a kualidade moris ema nian no mós bele hasa'e kresimentu ekonomia. Hau hein katak artigu ne'e inspirador tebes!

Tidak ada komentar:

Di Depan dan Belakang