Santana Martins,
Kresimentu ekonómiku ne'ebé di'ak mak kresimentu ekonómiku ne'ebé forte ho ambiente ne'ebé stabil, no mós sosialmente inkluzivu. La hanesan ho modelu dezenvolvimentu konventionál ne'ebé konstitui prátika ne'ebé la'ós sustentavel hanesan hamenus no estraga rekursu naturál sira.
Kresimentu
ekonómiku ne'ebé di'ak liu mak movimentu ida-ne'ebé kompostu husi kresimentu
ekonómiku, sustentabilidade ambiente, redusaun nivel kiak no envolvimentu
sosiál ne'ebé afeta husi dezenvolvimentu no utilizasaun rekursu globál ne'ebé
la'o ba oin.
Halo negósiu ne'ebé
di'ak liu no sustentavel la'ós de'it fó benefísiu ba ambiente, maibé mós ajuda
halo negósiu sai susesu no lukru liu. Gaya moris-di'ak ne'e mós dezenvolve ona
iha dekade hirak ikus ne'e no sai hanesan konseitu populár tanba ema no
entidade barak liután rekoñese nesesidade ne'ebé maka'as, no mós benefísiu
oioin husi prátika ne'ebé la'o ba oin.
Razaun prinsipál
atu mosu konseitu ekonómiku ne'ebé di'ak liu no kreximentu ne'ebé di'ak liu mak
movimentu ba aprosimasaun ne'ebé integradu no komprehensivu liu hodi integra
fatór sosiál no ambientál sira iha prosesu ekonómiku hodi atinje
dezenvolvimentu sustentavel.
Tanba ne'e
kresimentu ekonómiku ne'ebé di'ak mak kresimentu ekonómiku ne'ebé kontribui ba
uzu kapitál naturál ho responsabilidade, prevene no hamenus poluisaun no kria
oportunidade atu hadi'a moris-di'ak sosiál iha jerál liuhusi dezenvolve
ekonomia ne'ebé di'ak, no ikusmai permite atinje objetivu dezenvolvimentu
ne'ebé la'o ba oin.
Nunee, ekonomia
ne'ebé di'ak mak atividade ekonómika ne'ebé bele hasa'e povu nia moris-di'ak
hanesan objetivu finál ekonomia nian ne'ebé hein katak sei fó impaktu ba
justisa no justisa ba sosiedade no ambiente no mós ba rekursu naturál sira
rasik.
Inisiál Hahu Mosun Konseitu
Ekonomia Verde
Modelu moris umanu
modernu halo dezenvolvimentu ne'e esplorativu tebes hasoru rekursu naturál sira
no ameasa kriatura moris sira seluk nia moris. Atividade ekonómika sira ne'ebé
envolve produsaun, distribuisaun no konsumu hamosu emisaun gás iha uma-laran
ne'ebé sa'e ba beibeik, hodi hamosu menus área florestal sira no mós estraga
espésie oioin no halakon vida.
Ida ne'e tanba iha
konseitu rekursu propriedade komún ne'ebé bele uza hodi hatán tanbasá atividade
ekonomia bele hamosu estragu ba ambiente moris. Proprietariu millaun ba millaun
iha direitu ne'ebé hanesan atu aproveita rekursu propriedade hamutuk hanesan
samudera, aereu, ikan iha tasi, rai, anin, floresta no seluk tan.
La iha regra
ida-ne'ebé limita utilizasaun rekursu propriedade hamutuk nee, ne'e mak
esplorasaun ne'ebé boot ba rekursu ne'e. Benefisiu hotu-hotu, maske produtor ka
konsumidor sira bele uza ho másimu, hodi hanoin katak ema seluk sei aproveita
rekursu ne'e se la hetan másimu.
Bazeia ba problema
ekonomia nian, uzu aat husi rekursu propriedade hamutuk mosu tanba laiha
mekanizmu balansu ne'ebé mosu mesak de'it ne'ebé bele limita esplorasaun.
Kuandu esplorasaun ne'ebé liu ona bele hamosu problema oioin kona-ba
rai-nakdoko no estraga ambiente iha nivel global no lokal.
Nunee, presiza iha
ideia "Green Economy" ne'ebé hein katak sai dalan ba ekonomia atu
halo ekonomia ne'ebé akontese no mós benefisiu ka konsumidor sira sai
termovasaun liu hodi hala'o atividade sira ne'ebé favorese ba ambiente. Nunee,
ekonomia Verde sai hanesan ponte entre kresimentu dezenvolvimentu ekonomia,
justisa sosiál no mós ambiente ne'ebé fraku no hemu rekursu naturál sira.
Modelu Concept
Green Economy (Economia Verde)
Istoria kona-ba
Ekonomia Verde ne'e mosu ba dala primeiru iha relatóriu Governu Inglaterra nian
ne'ebé planeia husi grupu ekonómiku sira ne'ebé mak halo planu ba ambiente ho
títulu Ba Ekonomia Verde iha 1989. Maske nunee, to'o ohin loron seidauk iha
definisaun ida kona-ba ekonomia Verde ne'ebé sai hanesan akordu internasionál
hamutuk.
Tuir mai ne'e mak
definisaun no konseitu oioin kona-ba ekonomia Verde husi Grupu hanoin
Dezenvolvimentu Ekonomia Verde iha Indonezia (Tinan 2010 - 2012).
UNEP (2011)
UNEP define katak
ekonomia Verde nu'udar sistema atividade ekonómika ne'ebé relasiona ho distribuisaun,
produsaun no konsumu sasán no servisu sira ne'ebé hetan hadi'a saúde sosiál iha
tempu naruk nia laran. Maske nunee, la kauza jerasaun tuir mai hasoru risku
ambientál signifikativu ka defisiénsia ekolojika.
UNCTAD (2011)
UNCTAD esplika
katak ekonomia Verde nu'udar sistema ekonómiku ne'ebé prodús hadi'a saúde umana
no hamenus diferensa sira liu husi aktivizmu ne'ebé la kauza jerasaun sira tuir
mai hasoru risku ambientál ne'ebé signifikativu no mós susar ekonómiku.
UNCSD (2011)
UNCSD esplika katak
ekonomia Verde nu'udar lente ne'ebé foka liu ba aproveita oportunidade atu
hadi'a objetivu ekonómiku no mós ambiente hanesan.
Koaliasaun Ekonomia
Verde (2011)
Koaliisaun Ekonomia
Verde hatudu katak ekonomia Verde nu'udar ekonomia ne'ebé forte no bele fornese
kualidade moris ne'ebé di'ak liu. Maibe iha prosesu nee, presiza hamenus
enerjia ekolojia rai nian.
Kamara
Internasional Komersiu (2011)
Kamara Komersiu
Internasional konsidera katak ekonomia Verde la sees husi kresimentu ekonómiku
no responsabilidade ambientál ne'ebé servisu hamutuk. Liuhusi sistema ekonómiku
Verde, sira mós bele hametin malu hodi apoia progresu iha dezenvolvimentu
sosial.
Danish 92 Group
(2012)
Ekonomia Verde
Bahwa la'ós kondisaun ida, maibé prosesu transformasaun no progresu dinámiku
ne'ebé la'o hela. Tuir nia, ekonomia Verde prodús ben-estar umanu no asesu ba
oportunidade ne'ebé justu ba ema hotu. Iha prosesu ida nee, integridade
ambientál no ekonomia mós presiza dezenvolve hodi adapta ba kapasidade enerjia
rai nian ne'ebé menus.
Governu Afrika Sul
(2012)
Tuir nia katak
ekonomia Verde bele fó pontu entrada atu haluan baze ba ekonomia ne'ebé nakukun
no mós atu hamenus feto no emprezáriu sira ne'ebé muda. Aleinde nee, konseitu
ekonómiku Verde mós bele oferese oportunidade ba empreza sira iha atividade
sosiál ekonómiku.
Governu Indonezia
(2010)
Ekonomia Verde
nu'udar paradigma dezenvolvimentu ne'ebé bazeia ba aprosimasaun efisiénsia
rekursu enerjia nian ho impaktu forte ba internalizasaun kustu husi penipisaun
rekursu enerjia naturál no degradasaun ambiente. Aleinde nee, ekonomia Verde
nu'udar sistema esforsu atu hamenus kiak, kria kampu servisu ne'ebé adekuadu no
asegura kresimentu ekonomia ne'ebé sustentavel.
Objetivu Espesial Ekonomia Verde
Iha implementasaun, ekonomia Verde
mós iha objetivu balun. Tuir mai objetivu espesiál sira kona-ba ekonomia Verde
mak tuir mai nee:
1. Hasae laran-susar husi urjente atu
muda husi kombustivel fosil sira iha sistema enerjia Indonesia nian.
2. Atu optimiza aplikasaun ba
efisiénsia enerjia ne'ebé dirije ba sistema dekarbonizasaun enerjia Indonesia.
3. Nivel polítika atenuante ba
mudansa klimátika iha estadu laran.
4. Hadia seguransa no seguransa
sosiál ba komunidade sira hodi kontinua tau atensaun ba risku estragu ambientál
ne'ebé rezulta husi atividade ekonómika sira nee.
5. Apoia esforsu atu hamenus emisaun
gás iha uma-laran.
6. Menus implementasaun
dezenvolvimentu ekonomia ne'ebé orientadu ba aspetu ambiente no ekosistema.
7. Fo sansaun ba aktividade-ekonomiku
ne'ebé perigu no potensialmente estraga ambiente.
8. Enkoraza ema ne'ebé halo esforsu
atu prodús sasán sira, hala'o atividade komérsiu no konsumidor nian bele mós
konsume hahán ne'ebé iha ambiente ladi'ak ka prodús sasán no servisu ne'ebé iha
ambiente ladi'ak liu.
Prinsipiu Prinsipiu Politika Ekonomia
Verde
Prinsipiu prinsipál husi ekonomia
Verde mak bele hatán ba nesesidade sira ne'ebé agora daudaun ne'e iha no la
presiza fó sakrifísiu ba nesesidade jerasaun ida-idak iha futuru. No mos, iha
mós prinsípiu balu seluk iha ekonomia Verde, ne'ebé mak:
1. Prinsipiu sira ne'ebé kontinua
halo tuir
Ekonomia Verde nu'udar meiu atu kria
ekonomia ne'ebé sustentavel.
2. Prinsipiu Seguransa
Ekonomia Verde permite ema hotu atu
kria no goza moris-di'ak.
3. Prinsipiu Justisa
Ekonomia Verde promove igualdade entre
jerasaun no jerasaun ka apoia governasaun sosiál no ekonomia.
4. Prinsipiu Martabat
Ekonomia Verde kria moris-di'ak no
prosperidade ba sosiedade tomak.
5. Prinsipiu Natura Seguru
Ekonomia Verde hadi'a fila-fali
moris-di'ak ne'ebé lakon, investe iha sistema naturál no reabilita floresta
sira ne'ebé hetan degradasaun.
6. Prinsip Batas planeta
Ekonomia Verde tau matan, mantein no
investe iha natureza.
7. Prinsipiu Inkluzaun
Ekonomia Verde inkluzivu no
partisipativu iha foti desizaun.
8. Prinsipiu Tata Kelola no
Akuntabilidade Diak
Ekonomia Verde tenke iha
responsabilidade.
9. Prinsipiu Rezistensia
Ekonomia Verde kontribui ba ketak-an
ekonomia, sosiál no ambiente.
10. Prinsipiu Efisiensia no Ketansaun
Ekonomia Verde orienta atu suporta
atividade produsaun no konsumu ne'ebé responsavel no sustentavel.
11. Prinsipiu Jerasaun
Ekonomia Verde investe ba tempu agora
no ba futuru.
12. Prinsipiu Seguransa
Ekonomia Verde fó laran-manas ba ema
hotu atu goza moris-di'ak no moris-di'ak.
13. Prinsipiu Governu Diak
Ekonomia Verde depende husi
instituisaun - instituisaun ne'ebé reziste ba suporta, terintegrasaun no
responsabilidade.
Ezemplu Pratika
Ekonomia Verde
Tranzisaun ba
sistema ekonómiku Verde ne'e presiza prosesu no tempu ne'ebé la'ós lalais.
Maske nunee, nasaun balu bele sai hanesan pasu ba sira-nia kompromisu atu
implementa konseitu "dezenvolvimentu Verde" ka estratéjia ekonomia ho
ki'ik karbon.
Maski nunee, la iha
istória susesu boot kona-ba programa sira ne'ebé iha eskala boot ne'ebé bele
hasa'e kresimentu ka produtividade iha dalan ne'ebé la'o ba oin.
Tuirmai ne'e mak
ezemplu husi prátika ekonómika Verde ne'ebé eziste iha nasaun balu:
a. Koreia Sul
adopta estratéjia nasionál no planu ba kresimentu Verde iha períodu 2009-2013.
Aleinde nee, Korsel aloka 2% husi sira-nia PIB ba investimentu iha setór Verde
hanesan enerjia barak. Governu Koreia mós lansa programa Global Green Growth
Institute (GGGI) atu ajuda nasaun seluk liuliu nasaun sira ne'ebé dezenvolve
dezenvolve sira-nia estratéjia dezenvolvimentu Verde.
b. Xina, sai nasaun
ne'ebé investe liu iha enerjia barak liu. Ida-nee hatudu katak kapasidade
enerjia angina nian ne'ebé harii tiha ona iha Xina aumenta 64% iha 2010.
Aleinde ne'e Xina mós sai hanesan nasaun ida-ne'ebé iha kapasidade enerjia
surik ne'ebé boot liu iha mundu, ne'ebé hamutuk 130 gigawatt. Ajensia Enerjia
Internasional (IAA) hateten mós katak Xina atinji ona ninia objetivu ba tinan
2020 atu aumenta kapasidade enerjia suria nian iha tinan tolu nia laran.
Aleinde ezemplu
sira iha rai-li'ur iha ezemplu seluk hanesan:
* Redusaun emisaun
gás fo'er CO2
* Penanggulangan
efeitu uma-kain vidru, hanesan dilakukannya esforsu atu hamenus nivel CO2 no
poluisaun.
* Hasae
investimentu públiku ka privadu iha setór Verde, to'o kampu servisu ne'ebé
disponivel aplika prinsípiu prinsipál ekonomia Verde.
* Redusaun uzu
enerjia ka unidade produsaun rekursu enerjia.
* Programa
PengVerdean.
* Aumenta PIB
(Produtu Brutu Domestiku) husi setór Verde.
* Konsumu ne'ebé
menus maka'as hodi prodús ai-han.
Perigu individuál
iha Partisipasaun Apoiu Ekonomia Verde
Iha implementasaun
ekonomia Verde nian, labele hasai husi individu ida-idak nia papél. Tuir mai
ne'e mak papél individuál hodi apoia kresimentu ekonomia Verde.
a. Matematika kanál
ne'ebé liga ba eletrisidade Tempu la presiza.
b. Uza fila fali
ekipamentu ai-han no mós pasta kompras ne'ebé halo husi materiál sira ne'ebé
la'ós plástiku.
c. Asegura anin.
d. Hamenus emisaun
karbonu ho menus aviaun, alternativa ne'ebé bele uza uza telefone ka
konferénsia web.
e. Hadook ka halo
abuzu bele minimiza uza surat-tahan.
f. Uza transporte
públiku ho di'ak liu tan.
g. Dala fali ho
hanoin-hetan sampo tuir kategoria.
h. Apoia produtu
orgániku lokál ne'ebé iha ambiente ne'ebé fraku.
i. Halo luan liután
oinsá partisipa iha apoiu ba Ekonomia Verde hodi bele iha estilu moris ne'ebé
sustentavel.
Baze Ekonomia Verde
bele suporta dezenvolvimentu ne'ebé la'o ba oin
Konseitu Ekonomia
Verde kompleta no suporta konseitu dezenvolvimentu kontinua. Ekonomia Verde sai
nu'udar instrumentu importante ida-ne'ebé disponivel atu alkansa
dezenvolvimentu sustentavel. Konseitu ekonomia ida-ne'e bele fó opsaun atu para
halo polítika iha halo regulamentu Lei-Lei ne'ebé relasiona ho ambiente moris.
Maibe, nafatin la bele sai hanesan regulamentu lubuk ida-ne'ebé fraku.
Ekonomia Verde
la'ós hanesan de'it ho dezenvolvimentu ne'ebé la'o ba oin, maibé nia funsiona
nu'udar motór prinsipál ba dezenvolvimentu sustentavel.
Iha sistema família
nian, elementu ne'ebé importante liu mak iha investimentu. Bainhira diktatura
sai hanesan konseitu ekonomia Verde, elementu ida-ne'e sai hanesan kapitaun
kapitál ne'ebé iha ambiente (green investment).
Hodi iha konseitu
ekonómiku Verde la'ós atu troka dezenvolvimentu sustentavel, maibé hodi hanoin
katak sustentavel bele hetan de'it hodi asegura katak ema moris iha modelu
ekonómiku ne'ebé di'ak no ambiente ne'ebé di'ak. Modelu ekonómiku ne'ebé
signifika katak ekonomia ne'ebé dezenvolve ho baze iha justisa sosiál no
justisa ekolojika, la'ós de'it hamosu degradasaun ba kualidade ambiente.
Tranzisaun
ekonómika konvensiál ba ekonomia Verde ho objetivu atu kresimentu ekonómiku no
investimentu bele la'o tuir mudansa kualidade ambiente no inkluzividade sosiál
sosiál sira.
Resume
Ida ne'e mak
esplika kona-ba konseitu ekonomia Verde ne'ebé di'ak tebes atu aplika hodi rai
sai hela-fatin ba kriatura moris sira ne'ebé estabiliza nafatin. Atu nune'e
bele hadi'a kualidade moris ema nian no mós bele hasa'e kresimentu ekonomia.
Hau hein katak artigu ne'e inspirador tebes!
Tidak ada komentar:
Posting Komentar