Sabtu, Maret 09, 2013

Se Mak Fa’an Trator Ne’e Krime

  • Written by 

Diretor Luta Hamutuk Mericio Akara  Bainhira Dadalia Ho Tempo Semanal Diretor Luta Hamutuk Mericio Akara Bainhira Dadalia Ho Tempo Semanal
“Guvernu Liu Husi Ministeriu Agrikultor Peska (MAP) Seidauk Fó Orden Ba Grupu Agrikultor Ne`ebé Simu Tratór Atu Fa’an Fali. La Iha Lei Ida Mak Fó Orientasaun Atu Haruka fa’an Tratór. Ne’e duni, Governu Sei Bolu Pesoal Ne’ebé Fa’an Trator Tenke Responsabiliza Ninia Hahalok.”
POLITIKAMENTE Governu liu husi Ministeriu Agrikultura Peska (MAP) iha Kuatru Governu nia ukun fornese ona trator ba Agrikultores iha teritoriu Timor-Leste. Objetivu fahe trator ne’e atu fasilita to’os no natar nain sira hodi dezenvolve serbisu agrikultor nian.

Maski nune’e, rezultadu peskizasaun husi Organizasaun Naun Govermentais (ONG) Luta Hamutuk nota katak, MAP la iha manajementu di’ak atu hala’o kontrolasaun ba trator ne’ebé fahe ba agrikultór sira. Tanba, deskonfia iha prosesu ne’e mosu interese partidaria.

Relasiona ho kazu fa’an trator ne’ebé akontese iha Suku Raimea, Sub-Distritu Zumalai, Distritu Covalima, Diretor Luta Hamutuk, Mericio Akara hateten, membru grupu agrikultór ne’ebé fa’an trator ne’e krime. Maibé,  sala ne’e la’ós de’it husi pesoal ne’ebé fa’an trator mais ida ne’e Ministeriu Agrikultura ninia sala mós. Tanba, MAP rasik la iha kontrolusaun ne’ebé di’ak no tansá molok fahe trator la identifika ema ne’e didi’ak.

Tuir Akara, MAP rasik la halo supervizaun no la halo manutesaun ba tratór ne’ebé mak sira fahe ona ba komunidade sira. Tanba, realidade hatudu tratór balun komesa aat fali ona.

Situasaun ne’e hatudu katak, trator ne’ebé MAP fahe ne’e saugati de’it de’it. Tanba, funsaun fahe trator atu uza hodi hala’o natar, mais tansá natar barak mak sei abandona.

Maski rekoinese katak, MAP ladun iha manajentu di’ak atu kontrola trator ne’ebé sira fahe ba Agrikultor sira. Maibe, Akara suzere ba Ministeriu relevante tenke hala’o investigasaun ba pesoal ne’ebé fa’an trator ne’e, tanba fa’an sasan estadu ne’e krime. “Ha’u tenke investiga ema ne’ebé fa’an trator no hodi hatama ba iha prizaun.” dehan Akara hafoin ramata diskusaun ba Relatorio Konta Jeral Estado nia iha tinan 2011  Parlamentu Nasional (PN) hatete,

Hataan ba kestaun ne’e, Ministru Agrikultura Peskas, Mariano Asanami Sabino hateten, trator ne’e estadu fahe ba agrikultor sira para atu uza hodi hala’o serbisu agrikultor nian. Ne’e duni, ba komunidade ne’ebé mak fa’an fali sasan estadu hanesan trator ne’e krime no nia tenke responsabiliza ninia hahalok.

“Ami hala’o ona ‘pengecekan’ ba iha baze kona ba trator ne`ebe mak fa’an no hein oituan tan funsinariu MAP sei hato’o relatoriu. Tanba, “Guvernu Liu Husi Ministeriu Agrikultor Peska (MAP) Seidauk Fó Orden Ba Grupu Agrikultor Ne`ebé Simu Tratór Atu Fa’an Fali. La Iha Lei Ida Mak Fó Orientasaun Atu Haruka fa’an Tratór. Ne’e duni, Governu Sei Bolu Pesoal Ne’ebé Fa’an Trator Tenke Responsabiliza Ninia Hahalok.” (**)

RAI INAN­ TERRA MADRE: Obrigrasaun Estado no Komunidade Orijinal sira

Autor Antero Benedito da Silva Direitor Institutu ba Estudu Dame no Konflitu, UNTL Autor Antero Benedito da Silva Direitor Institutu ba Estudu Dame no Konflitu, UNTL
Hafoin tinan 12 timor ses‐an husi dominiu fisiku kolonial nian, ohin loron timor sei kontinua luta ba independensia hanoin‐ideolojika iha ita nian politika (policy) sira neebe konsideradu estratejiku inkluindu politika konaba relasaun Ema­Umana ho Rai Inan, baseia ba pratika moris timor oan sira nian.

Komentariu ida nee ho titulu Rai Inan­terra Madre, nuudar kontribuisaun tentativas ba esforsu governu nian atu hamosu base juridika ida mak rigorosu no duro hodi defini kompleksidade relasaun ema‐umana timor nian ho Rai Inan. Kompleksidade refere ba laos deit kestaun sai nain ba rai, maibe mos natureza relasaun ema‐umana ho rai, no relasaun poder politika no ekonomia sira ho Rai Inan no kestaun modelu governasaun no transformasaun ho visaun ida mak ideal ba ema hotu.
Governu Timor‐Leste, partikular liu iha kestaun rai nian, representa husi Ministerio Justisa, hakaas‐an tebes durante tinan lima ikus nee hodi hamosu esbosu rejime juridika ida hodi regulariza kestaun nain ba rai neebe bolu: REJIME ESPESIAL KONA‐BA DEFINISAUN NAIN BA BEM IMOVEL NIAN. Tinan 2012, Parlamentu Nasional vota afavor ba Rejime nee, maibe Presidenti da Republika Dr. Jose Ramos Horta veto tiha, hodi haruka fila ba Governu. Argumentu ida mak Lei nee la proteze direitu povu rai nain sira no mos la koalia konaba dominu Igreja Katolika nian ba rai.

Rejime Espesial kona‐ba Definisaun nain ba bem imovel nian ida nee espesifiku tebes no hahu ho sita Konstituisaun RDTL II (2002), Artigu 54 konaba direitu ba propriedade privadu, Preambulu Rejime nee, maske nunee, hateten mos katak objektivu rejime nee mak promove distribuisaun propriedade ba sidadaun sira, neebe iha parametro lojika individualismu nian.

Alem de kritika Presidenti da Republika Dr. Jose Ramos Horta, Governu no Parlamentu Nasional sei bele mos konsidera haluan no haklean tan objektivu rejime Espesial hahu kedan husi Preambulu Rejime nee nian, ba assuntu seluk mak konsideradu kompleksu ho nota bene liga ba rai, hodi Rejime ida nee iha karater regorosu no ninian vida bele naruk iha futuru.

Defisiensia seluk iha rejime ida nee mos mak klausa ‘distribuisaun’ neebe hatoo iha preambulu nee, la hetan justifikasaun forti iha artigu sira iha Rejime nee tanba, rejime nee koalia deit distribuisaun, laos distiruisaun mak justa neebe hatuur reforma agraria no auto‐sufisiensia alimentar sai fundamentu. Laiha mos artigu partikular ruma mak koalia konaba limitasaun ba direitu nain ba rai. Iha Lei Agraria Indonesia nian, pur ezemplu, admite hektar lima (5) ba se deit mak hakarak sai nain ba rai.

Hafoin, se rejime nee mak admite deit ema sai nain ba rai, la fo limitasaun, mak sei hamosu latifundiario no disigualdade klase sosial iha futuru.Komentariu ida nee, maske nunee, hakarak loke debate ba asuntu sira seluk mak dalaruma fundamental liu klausa nain ba rai neebe sai objektivu primaria Rejime Espesial ida nee. Assuntu sira nee mak hanesan tuir mai nee.

Dahuluk, fenomena global balun mak nee: kresimentu populasaun, neebe tuir, Thomas Maltus sei ‘exponensial’, akontese dadaun; esploitasaun ba rai tanba uzu kimia no komersializasaun tan uzo kompania multi‐nasional sira, industrializasaun e urbanizasaun sai ona mos abut ba konflitu sosial: tinan ba tinan mundu hasoru problema krise alimentar,falta be mos no falta anin‐fresku. Buat sira neebe hotu oferese husi rai: Rai Inan (Mother Earth­Terra Madre). Hafoin, loron ruma, tan menos espasu ba agrikultor, konsentrasaun rai ba ema balun ninian liman, sei sai abut konflitu neebe nakloke entre sidadaun sira. Instituisaun Finansial Internasional neebe konsideradu abut ba kapitalismu global, komesa rekonese fenomeno sira nee inkluindu eksklusaun sosial. Nunee, sira dalaruma hatudu pragmatismu hodi buka adopta solusaun kolektivismu, nuudar opsaun viable inkluindu Asian Solution (intervensaun estadu iha merkadu). Klaru katak kolektivismu komunitariu, ezemplu, xona protejidu presiza harmoniza ho kbiit Estado nian hodi lokalizasaun nuudar reafirmasaun identidade no halo komunidade sai aktivu maibe mos laos hari estadu barak iha estado ida seluk ninian laran, ou estadu ida mak dominante maibe laos ho karater ideolojiku‐libertador hodi hamosu fali rejime militar ou korporatismu sira.

Fundamental tebes, atu timor rekonese no komprende ho klean ejistensia situasaun sira ne’e, hodi la limita Rejime ne ba Espiritu Constituicao RDTL Artigu 54 nian, relasaun ekonomika entre ema‐umana ho rai maibe, no bele habelar ba mos relasaun sosial e esperitual, neebe posivelmente dudu timor oan sira konsidera rai nuudar inan ba moris (vida), ba ema umanu no aihoris no animal sira, no konsidera importansia kolektivismu governansia iha jestaun rikursu sira. Ida nee dehan katak ita sai husi definisaun klasiku, rai nuudar komoditas ekonomia, neebe ‘taken for grante‐ema simu nar‐naran deit nuudar lia‐los’.

Bainhira ita problematiza situasaun nee, pur ezemplu, defini rai nuudar Inan (Rai Inan) ninian konsikuensia ida mak, Rejime Espesial nee sei la admite sidadaun sira atu komersializa rai, no sei hamosu atitudade ida mak povu hotu sei koidadu Rai Inan no buat hotu mak moris, ba moris diak familia hotu nian. Klaru katak disposisaun ida hanesan nee, sei konsideradu rigorousu em termos de transformasan hanoin no relasaun sosial iha sosiedade. Konsekuensia seluk, mak reafirmasaun RAI INAN (TERRA MADRE), hanesan mos POVO no ESTRUTURA POLITIKA, sai base fundamental ba Formasaun Estado RDTL no Uma‐Fukun (Uma‐ Kain) sira, no la admite privatizasaun ba rai. Tendensia nasionalizasaun ida nee presiza balansu ho komunitarianismu, neebe ejiste iha kultural timor maske ho ninian defisiensia sira: ejistensia dominu uma‐fukun sira iha areas remotas.

Daruak, nunee aproveita rejime ida nee, timor oan sira bele mos aprofunda hikas ita nian konesementu konaba natureza relasaun historika‐viz avo sira nian, ho sira nian mundu ekolojika, buka komprende diak liu‐tan ita nian estrutura politika pre‐ kolonial nian, nuudar referensia ida ba transformasaun ita nian sosiedade neebe permanente, ho objektivu ba moris diak liu, justa no solidariu iha futuru neebe posivel. Modelu sosiedade ida hanesan nee, presiza hamosu iha Rejime Espesial ida nee, hodi halo nia sai Espesial liu‐tan iha ninian base etika.

Estudus antropolojiku sira haktuir mos katak, laos individual ou privatizasaun riku‐ soin, no laos mos korporatismu maibe timor sira ninian relasaun sosial politika neebe sentraliza iha sira nian orijin no familiar, liu husi Uma‐Kain ou Uma Fukun (Uma Lulik) sira. Rejime Espesial presiza valoriza kultura ida, maske Uma‐Fukun sira presiza mos kore‐an husi influensia militarismo‐monarkia Portuguese nian neebe naksobu tiha ona desde tinan 1801, hodi ikus mai Portuguese sira estabelese Republika desde tinan 1910. Nee dehan katak Uma‐Fukun sira mos presiza transforma‐an hodi ejistensia moradores (milisia Portuguese) sira nian kultura.
Estudu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo ho titulu: Os Antigos Reinos de Timor no Autobiografia de Abilio Araujo: Dato Siri Loe II, sai referensia inisiu importante ba konsiderasaun ida nee, hodi iha parte ida re-afirma timor politikamente laos kaixa mamuk, internasional mak ense-nakonu, maibe mos hamosu debate konaba rekonstrusaun komunitariu no transformasaun base inkluindu relasaun konaba Rai Inan no jestaun justu rekursu naturais, neebe konsidera komunidade nuudar ajente.

Datolu, Rejime Espesial nee la koalia kona-ba posisaun Igreja Katolika no relijiaun sira seluk konaba nain ba rai, ho konsiderasaun ida katak Igreja Katolika, laos deit nuudar organizasaun fiar nian maibe nuudar Estado ida VATICANO neebe mos membru ba Organizacao das Nacoes Unidas. Iha parte seluk, Rejime nee sei loke dalan ba relijiaun sira no kongresaun sira neebe mak iha osan barak bele sosa rai bar-barak no hamosu problema sosial foun rai iha Timor Lorosae.

Se Timor oan politiku sira tenta konsidera natureza kompleksidade Rejime ida neebe bele konsidera perspektivas ou visaun konaba sosiedade, model dezenvolvimentu, inkluindu kestaun kontemporania sira henesan justisa ekolojika no prevensaun tragedy of the commons, Rejime Espesial nee bele lori Vitoria Politika ida tan iha Parlamentu Nasional- no Estado Timor-Leste, tanba ita la produz rejime ida mak laos simplistika reasionariu, limitadu ba NAIN BA RAI, maibe rejime ida mak hatuur mos ita nian analiza, visaun ba futuru timor nian oinsa mak protese no jere ho justa, parte ila kiik-ida nee ho ninian riku- soin sira ba futuru jerasaun timor hirak mai oin. Rejime Espesial ida nee, nesesita sai projetu luta politika libertasaun ida.

Rejime ida mak rigorosu klaru sei nesesita prosesu sientifiku no politikamente provokativu ba debate popular ou kontribui ba diskursu politika iha epoka neebe timor oan sira hahu mehi fali ba timor mak ukun-rasik-an lolos, no laos liu husi konsulta sira mak limitadu ba tempu no objektivu politika partikular. Ida nee katak konstribuisaun husi politika extra-parlamentaria inkluindu husi movimento popular sira inkluindu CPD- RDTL, akademiku sira, no Partido Politika sira, sai imperativu.

Komentariu husi:
Antero Benedito da Silva Direitor Institutu ba Estudu Dame no Konflitu, UNTL Email: anterob@gmail.com Mobile: 001 670 77 30 44 92

CPD-RDTL LA HAKIDUK XANANA LA HALIMAR

Natar ne'ebe CPD-RDTL halo kuda on a no haree mak buras on a ne'e. Ema hodi ain deit maka sama no rai ne'ebe uluk duut ho soko maka nakonu ohin bele haree haree maibe sira ba halo natar iha ne'ebe la iha koordenasaun ho autoridade lokal no komunidade sira nunee komunidade tuur maka haree no autoridade sira lamenta(2 votes)
Natar ne'ebe CPD-RDTL halo kuda on a no haree mak buras on a ne'e. Ema hodi ain deit maka sama no rai ne'ebe uluk duut ho soko maka nakonu ohin bele haree haree maibe sira ba halo natar iha ne'ebe la iha koordenasaun ho autoridade lokal no komunidade sira nunee komunidade tuur maka haree no autoridade sira lamenta
Konselho dos Ministru semana ruma kotuk aprova on a resolusaun ida ne'ebe foo mandatu ba PNTL hodi hurlele CPD-RDTL wainhira sira la husik hela natar no toos ne'ebe sira halo iha Fatuberlihu. Desizaun ne'e hola wainhira PM Xanana sei ha;a'o hela vizita ba estranjeiru ne'ebe hamosu espekulasaun oioin iha komunidade ninia kakutak maibe PM IV Governu nian ne'e haforca desizaun husi konselho dos ministru hodi dehan nia la halimar ho CPD-RDTL.
"Se temi baze de apoiu, ha'u mos iha baze de apoiu. Atu temi reorganizasaun de luta, ha'u mak reorganiza, ne'ebe lalika lalika. Ho ha'u lalika halimar," Xanana bolu atensaun ba organizasaun ne'ebe dala barak dehan defende restaurasaun total ba RDTL inklui konstituisaun ho leis ne'ebe halo on a iha 1975.
Xefe do governu ne'e, informa katak ninia parte hato'o ona ba presidenti da Republika kona ba desizaun ne'ebe governu foti hodi hasai membru CPD-RDTL husi welaluhu.

"Ha'u dehan ba Presidenti da Republika katak sei hasai sira husi fatin ne'eba. Sei la oho, sei bo'ok (mas) sira sai husi ne'eba," Xanana promete.

Membru CPD-RDTL husi distritu lubun ruma maka halo koncentrasaun bo'ot iha Welaluhu hahu husi fin ano 2012 ne'ebe konsege fila rai mamuk luan bo'ot ida sai natar ho total hektares sanolu resin on a no haree moris buras ona. Maibe Parte balun iha welaluhu hamutuk ho autoridade sira nafatin rejeita presenza CPD RDTL iha fatin refere nune'e Konselho dos Ministru aprova ona resolusaun hodi buka meus hasai CPD husi fatin ne'eba no tuir PM Xanana katak governu sei sosa resultadu haree husi CPD ne'e.

"Ami harii ona komisaun ida atu estuda, atu haree took, halo kalko ida katak iha ne'eba sei sai tonelada hira, estadu sei sosa," Xanana promete.

CPD-RDTL sempre reklama ba estadu no governu atu restaurasaun total ba simbolu nasaun no konstituisaun RDTL 1975 maibe Xanana foo hanoin mos ba CPD-RDTL katak eis lider maximu resistencia ne'e mos uluk hola parte iha membru komite central FRETILIN maibe nia labele reklama katak nia maka sai fundador ba partidu refere.

"Ha'u uluk FRETILIN, ha'u uluk membru Komite Central FRETILIN. Ha'u nungka reklama ha'u fundador, ha'u labele. Se dehan katak ha'u kontinua, duru, ha'u bele simu. Ha'u nungka bele dehan katak ha'u maka diresaun superior (hahu) husi 1974, la'e, ha'u tama ikus," eis komandante das FALINTIL ne'e relembra.

Iha parte seluk liu konferencia da emprensa iha sede CPD-RDTL Balide dili (06/03), lian nain CPD-RDTL, Gill Ferdes, dehan sira sei la sai husi Fatuberlihu tan ba rai no sei la hakiduk husi fatin halo natar no toos ba maske iha on a desizaun husi Konselho dos Ministru no PNTL daudaun ne'e cerku metin fatin ne'ebe sira hodi halo natar ba. Tan ba tuir Gill katak sira nnia atividades agrikula hala'o iha rai ne'ebe tama kategoria rai estadu no sira la okupa komunidade ninia rain no fatin refere nakonu ho tohu maka CPD sira lere mos.

"Desizaun ne'e la favorese ba Timor Leste ninia independencia ekonomia no kontra iniciativa RDTL ninia soberania ekonomia no halakon dependencia husi rai liur," dehan Gill.

CPD-RDTL husu ba PM ho Presidenti da Republika atu hapara operasaun PNTL iha welaluhu no CPD mos alega katak PNTL halo torturasaun ba sira nia membru.

"Hola medidas de suspensaun imediata ba membru polisia ne'ebe hala'o agresaun fisika hasoru veteranus sira iha Welaluhu," Gill Alves hateten.

Maibe antes ne'e tir reportajen TVTL monstra katak komandante PNTL longuinhos Monterira rezeita alegasaun ne'ebe dehan PNTL sira halo torurasaun ba membru CPD-RDTL. Longuinhos Monsteiro ne'ebe kontrata husi IV Governu RDTL iha tinan ruma kotuk tuir loloos ninia mandatu remata ona iha fulan Marco tinan 2013  ne'e rekuinese katak PNTL kaptura duni membru CPD-RDTL sira maibe la PNTL la halo torturasaun hasoru membru CPD sira.
Last modified on
Read 575 times

Di Depan dan Belakang