Selasa, Agustus 26, 2014

POLITIKA SENSIBILIZASAUN INFORMASAUN KONABA HIV AIDS




Hau em prinsipiu aseita tebes programa desiminasaun konaba hiv/sida maibe hau hakarak fo hanoin hanoin deit katak asunto HIV/AIDS; sai hanesan desafius nasional ba iha prosesu desenvolvimentu, ema hotu iha prosesu ida ne'e bele partisipa hodi bele fahe informasaun, maibe iha kalae metodlojia ida ne'e uza hodi bele kria ema nia konsensia hodi nune'e ema bele evita an husi hahalok sexu livre nomos transmisaun infesaun ba mosu HIV/AIDS. Ita hare katak programa nasional ida ne'ebe la'o dadauk hau hare hanesan papel husi ministerio da saude(mds) tun tiha fali, mas lolos tuir hau nia hare katak merese mds maka tenki hola papel prinsipal ida husi asaun ida ne'e hahu husi prevensaun,promosaun,kurativo no reabilitasaun/paliativu. Ita monitoriza dadus ne'ebe mak fo sai husi instituisaun kompetente kada tinan numeru ne'e sa'e bebeik, sera alokasaun orsamentu ne'emak la to'o hodi halo kombate ou implementasaun programa mak seidauk bele responde ba iha objetivu ne'ebe mak ita hakarak atinji. Programa sensisbilizasaun jeral hanesan modelu kampanya ne'e diak ona maibe hau sente seidauk bele atinji totalmente ba ema hpotu ne'ebe iha area risku, tamba ne'e mak propoin edukasaun pessoal ne'e sai hanesan fator determinante ba komunidade hodi bele hatene no tauk ba moras ida ne'e. Tamba saida hau dehan edukasaun pessoal ne'e mais importante kompara ho kampanye jeral sira, tamba asuntu sentivu ne'ebe dala balu ita sei subar hela mak seidauk koalia sai ba komunidade. Iha sorin seluk kultura timor ne'e mos seidauk bele brani atu koalia iha publiku konaba orgaun vitais ka orgaun sexual sira, tamba ami konsidera sensibilisaun sira durante ne'e la dun fo resultadu diak. Tamba ne;e mak papel importante ida mak mediku komunitario ne'ebe oras ne'e timor-leste  produs atu foti responsabilidade ida ne'e. Papel sira nian iha kontekstu saude komunitario importnate tebes ba sa sira forma atu responde ba situasaun sira hanesan ne'e. Dala balu mos ita kahur sasan barak hanesan asunto politika iha kahur ba asuntu tekniku no sebaliknya asunto teknku sira ema politiza tiha fali ne'ebe susar atu hare iha kontekstu timor daudauk ne'e.
tamba solusaun ne'ebe mak hau pessoal apresenta mak hanesan tuir mai ne'e:
1.     Estadu presisa kria lei hodi kontrala moras HIV/AIDS liliu ba turista sira atu tama iha Timor-Leste
2.     Papel mediku komunitario prinsipal tebes atu bele foti asaun hirak ne'e, asuntu sensibilizasaun pessoal saude sira hatene muito bem liu ita sira laos kunese barak konaba area saude liliu hare konaba aspektu Fisiologia, no pathofisiologia
3.     Politika prevensaun iha fronteira tenki Metin no forsa
4.     Papel religious sira tenki fo forsa no konfinsa boot liu tan ba sira nune’e sira iha biban diak hodi fo formasaun ne’ebe adekuadu ba formasaun uma kain ida-idak nian.
5.     Asosiasaun profesionais da Saude sira, ita bele fo forsa ba sira. Hodi nune’e bele sensibilisa informasaun HIV/AIDS ho diak ba iha Vitima sira.
6.  Ema idaidak tenki sente katak HIV/AIDS invande Timor-leste hanesan Invasaun foun ida ba ita tamba ne’e hotu tenki sente hanesan inimigu no kriminoju ida.
7. Selae ita konsidera hanesan buat baibain ida ne’ebe natural entaun ida ne’e mak sai hanesan desafisu bo’ot ida ba iha prosesu desenvolvimentu Nasional, Nasaun ne’e sei monu fali bainhira ita hetan desafius boot hodi hasoru HIV/AIDS, ita hare ona ho matan iha media no rona ho tilun situasaun iha Kontinente Afrika ne’ebe desafius boot sira hasoru. Ita lakohi buat ne’e atu akontese iha ita nasaun. Hau konsidera hakarak Governo nian iha ona,maibe seidauk iha politika diak hodi kombate. Ita presisa hare no hadia lalais. bainhira ita husik hela no nia sei invade nafatin no malnutrisaun mos sei mosu no sae bebeik, numeru no porsentajem numeru moras mos sei aumenta ba bebeik.

Ikus hanoin ida ne’e hanesan hanoin simples ida, karik iha hanoin seluk ita bele halo diskusaun
Obrigado
Santana Martins /77604666

Tidak ada komentar:

Di Depan dan Belakang