Hau em
prinsipiu aseita tebes programa desiminasaun konaba hiv/sida maibe hau hakarak
fo hanoin hanoin deit katak asunto HIV/AIDS; sai hanesan desafius nasional ba
iha prosesu desenvolvimentu, ema hotu iha prosesu ida ne'e bele partisipa hodi
bele fahe informasaun, maibe iha kalae metodlojia ida ne'e uza hodi bele kria
ema nia konsensia hodi nune'e ema bele evita an husi hahalok sexu livre nomos
transmisaun infesaun ba mosu HIV/AIDS. Ita hare katak programa nasional ida
ne'ebe la'o dadauk hau hare hanesan papel husi ministerio da saude(mds) tun
tiha fali, mas lolos tuir hau nia hare katak merese mds maka tenki hola papel
prinsipal ida husi asaun ida ne'e hahu husi prevensaun,promosaun,kurativo no
reabilitasaun/paliativu. Ita monitoriza dadus ne'ebe mak fo sai husi
instituisaun kompetente kada tinan numeru ne'e sa'e bebeik, sera alokasaun
orsamentu ne'emak la to'o hodi halo kombate ou implementasaun programa mak
seidauk bele responde ba iha objetivu ne'ebe mak ita hakarak atinji. Programa
sensisbilizasaun jeral hanesan modelu kampanya ne'e diak ona maibe hau sente
seidauk bele atinji totalmente ba ema hpotu ne'ebe iha area risku, tamba ne'e
mak propoin edukasaun pessoal ne'e sai hanesan fator determinante ba komunidade
hodi bele hatene no tauk ba moras ida ne'e. Tamba saida hau dehan edukasaun
pessoal ne'e mais importante kompara ho kampanye jeral sira, tamba asuntu
sentivu ne'ebe dala balu ita sei subar hela mak seidauk koalia sai ba
komunidade. Iha sorin seluk kultura timor ne'e mos seidauk bele brani atu
koalia iha publiku konaba orgaun vitais ka orgaun sexual sira, tamba ami
konsidera sensibilisaun sira durante ne'e la dun fo resultadu diak. Tamba ne;e
mak papel importante ida mak mediku komunitario ne'ebe oras ne'e
timor-leste produs atu foti
responsabilidade ida ne'e. Papel sira nian iha kontekstu saude komunitario
importnate tebes ba sa sira forma atu responde ba situasaun sira hanesan ne'e.
Dala balu mos ita kahur sasan barak hanesan asunto politika iha kahur ba asuntu
tekniku no sebaliknya asunto teknku sira ema politiza tiha fali ne'ebe susar
atu hare iha kontekstu timor daudauk ne'e.
1. Estadu presisa
kria lei hodi kontrala moras HIV/AIDS liliu ba turista sira atu tama iha Timor-Leste
2. Papel mediku
komunitario prinsipal tebes atu bele foti asaun hirak ne'e, asuntu
sensibilizasaun pessoal saude sira hatene muito bem liu ita sira laos kunese
barak konaba area saude liliu hare konaba aspektu Fisiologia, no
pathofisiologia
3. Politika
prevensaun iha fronteira tenki Metin no forsa
4. Papel religious
sira tenki fo forsa no konfinsa boot liu tan ba sira nune’e sira iha biban diak
hodi fo formasaun ne’ebe adekuadu ba formasaun uma kain ida-idak nian.
5. Asosiasaun
profesionais da Saude sira, ita bele fo forsa ba sira. Hodi nune’e bele
sensibilisa informasaun HIV/AIDS ho diak ba iha Vitima sira.
6. Ema idaidak
tenki sente katak HIV/AIDS invande Timor-leste hanesan Invasaun foun ida ba ita
tamba ne’e hotu tenki sente hanesan inimigu no kriminoju ida.
7. Selae ita
konsidera hanesan buat baibain ida ne’ebe natural entaun ida ne’e mak sai
hanesan desafisu bo’ot ida ba iha prosesu desenvolvimentu Nasional, Nasaun ne’e
sei monu fali bainhira ita hetan desafius boot hodi hasoru HIV/AIDS, ita hare
ona ho matan iha media no rona ho tilun situasaun iha Kontinente Afrika ne’ebe
desafius boot sira hasoru. Ita lakohi buat ne’e atu akontese iha ita nasaun. Hau
konsidera hakarak Governo nian iha ona,maibe seidauk iha politika diak hodi
kombate. Ita presisa hare no hadia lalais. bainhira ita husik hela no nia sei
invade nafatin no malnutrisaun mos sei mosu no sae bebeik, numeru no
porsentajem numeru moras mos sei aumenta ba bebeik.
Ikus
hanoin ida ne’e hanesan hanoin simples ida, karik iha hanoin seluk ita bele halo
diskusaun
Obrigado
Santana
Martins /77604666
Tidak ada komentar:
Posting Komentar