- Written by Tempo Semanal
Hafoin tinan 12 timor ses‐an husi dominiu fisiku
kolonial nian, ohin loron timor sei kontinua luta ba independensia
hanoin‐ideolojika iha ita nian politika (policy) sira neebe konsideradu
estratejiku inkluindu politika konaba relasaun EmaUmana ho Rai Inan,
baseia ba pratika moris timor oan sira nian.
Komentariu ida nee ho titulu Rai Inanterra Madre, nuudar kontribuisaun tentativas ba esforsu governu nian atu hamosu base juridika ida mak rigorosu no duro hodi defini kompleksidade relasaun ema‐umana timor nian ho Rai Inan. Kompleksidade refere ba laos deit kestaun sai nain ba rai, maibe mos natureza relasaun ema‐umana ho rai, no relasaun poder politika no ekonomia sira ho Rai Inan no kestaun modelu governasaun no transformasaun ho visaun ida mak ideal ba ema hotu.
Komentariu ida nee ho titulu Rai Inanterra Madre, nuudar kontribuisaun tentativas ba esforsu governu nian atu hamosu base juridika ida mak rigorosu no duro hodi defini kompleksidade relasaun ema‐umana timor nian ho Rai Inan. Kompleksidade refere ba laos deit kestaun sai nain ba rai, maibe mos natureza relasaun ema‐umana ho rai, no relasaun poder politika no ekonomia sira ho Rai Inan no kestaun modelu governasaun no transformasaun ho visaun ida mak ideal ba ema hotu.
Governu Timor‐Leste, partikular liu iha kestaun rai nian, representa
husi Ministerio Justisa, hakaas‐an tebes durante tinan lima ikus nee
hodi hamosu esbosu rejime juridika ida hodi regulariza kestaun nain ba
rai neebe bolu: REJIME ESPESIAL KONA‐BA DEFINISAUN NAIN BA BEM IMOVEL
NIAN. Tinan 2012, Parlamentu Nasional vota afavor ba Rejime nee, maibe
Presidenti da Republika Dr. Jose Ramos Horta veto tiha, hodi haruka fila
ba Governu. Argumentu ida mak Lei nee la proteze direitu povu rai nain
sira no mos la koalia konaba dominu Igreja Katolika nian ba rai.
Rejime Espesial kona‐ba Definisaun nain ba bem imovel nian ida nee espesifiku tebes no hahu ho sita Konstituisaun RDTL II (2002), Artigu 54 konaba direitu ba propriedade privadu, Preambulu Rejime nee, maske nunee, hateten mos katak objektivu rejime nee mak promove distribuisaun propriedade ba sidadaun sira, neebe iha parametro lojika individualismu nian.
Alem de kritika Presidenti da Republika Dr. Jose Ramos Horta, Governu no Parlamentu Nasional sei bele mos konsidera haluan no haklean tan objektivu rejime Espesial hahu kedan husi Preambulu Rejime nee nian, ba assuntu seluk mak konsideradu kompleksu ho nota bene liga ba rai, hodi Rejime ida nee iha karater regorosu no ninian vida bele naruk iha futuru.
Defisiensia seluk iha rejime ida nee mos mak klausa ‘distribuisaun’ neebe hatoo iha preambulu nee, la hetan justifikasaun forti iha artigu sira iha Rejime nee tanba, rejime nee koalia deit distribuisaun, laos distiruisaun mak justa neebe hatuur reforma agraria no auto‐sufisiensia alimentar sai fundamentu. Laiha mos artigu partikular ruma mak koalia konaba limitasaun ba direitu nain ba rai. Iha Lei Agraria Indonesia nian, pur ezemplu, admite hektar lima (5) ba se deit mak hakarak sai nain ba rai.
Hafoin, se rejime nee mak admite deit ema sai nain ba rai, la fo limitasaun, mak sei hamosu latifundiario no disigualdade klase sosial iha futuru.Komentariu ida nee, maske nunee, hakarak loke debate ba asuntu sira seluk mak dalaruma fundamental liu klausa nain ba rai neebe sai objektivu primaria Rejime Espesial ida nee. Assuntu sira nee mak hanesan tuir mai nee.
Dahuluk, fenomena global balun mak nee: kresimentu populasaun, neebe tuir, Thomas Maltus sei ‘exponensial’, akontese dadaun; esploitasaun ba rai tanba uzu kimia no komersializasaun tan uzo kompania multi‐nasional sira, industrializasaun e urbanizasaun sai ona mos abut ba konflitu sosial: tinan ba tinan mundu hasoru problema krise alimentar,falta be mos no falta anin‐fresku. Buat sira neebe hotu oferese husi rai: Rai Inan (Mother EarthTerra Madre). Hafoin, loron ruma, tan menos espasu ba agrikultor, konsentrasaun rai ba ema balun ninian liman, sei sai abut konflitu neebe nakloke entre sidadaun sira. Instituisaun Finansial Internasional neebe konsideradu abut ba kapitalismu global, komesa rekonese fenomeno sira nee inkluindu eksklusaun sosial. Nunee, sira dalaruma hatudu pragmatismu hodi buka adopta solusaun kolektivismu, nuudar opsaun viable inkluindu Asian Solution (intervensaun estadu iha merkadu). Klaru katak kolektivismu komunitariu, ezemplu, xona protejidu presiza harmoniza ho kbiit Estado nian hodi lokalizasaun nuudar reafirmasaun identidade no halo komunidade sai aktivu maibe mos laos hari estadu barak iha estado ida seluk ninian laran, ou estadu ida mak dominante maibe laos ho karater ideolojiku‐libertador hodi hamosu fali rejime militar ou korporatismu sira.
Fundamental tebes, atu timor rekonese no komprende ho klean ejistensia situasaun sira ne’e, hodi la limita Rejime ne ba Espiritu Constituicao RDTL Artigu 54 nian, relasaun ekonomika entre ema‐umana ho rai maibe, no bele habelar ba mos relasaun sosial e esperitual, neebe posivelmente dudu timor oan sira konsidera rai nuudar inan ba moris (vida), ba ema umanu no aihoris no animal sira, no konsidera importansia kolektivismu governansia iha jestaun rikursu sira. Ida nee dehan katak ita sai husi definisaun klasiku, rai nuudar komoditas ekonomia, neebe ‘taken for grante‐ema simu nar‐naran deit nuudar lia‐los’.
Bainhira ita problematiza situasaun nee, pur ezemplu, defini rai nuudar Inan (Rai Inan) ninian konsikuensia ida mak, Rejime Espesial nee sei la admite sidadaun sira atu komersializa rai, no sei hamosu atitudade ida mak povu hotu sei koidadu Rai Inan no buat hotu mak moris, ba moris diak familia hotu nian. Klaru katak disposisaun ida hanesan nee, sei konsideradu rigorousu em termos de transformasan hanoin no relasaun sosial iha sosiedade. Konsekuensia seluk, mak reafirmasaun RAI INAN (TERRA MADRE), hanesan mos POVO no ESTRUTURA POLITIKA, sai base fundamental ba Formasaun Estado RDTL no Uma‐Fukun (Uma‐ Kain) sira, no la admite privatizasaun ba rai. Tendensia nasionalizasaun ida nee presiza balansu ho komunitarianismu, neebe ejiste iha kultural timor maske ho ninian defisiensia sira: ejistensia dominu uma‐fukun sira iha areas remotas.
Daruak, nunee aproveita rejime ida nee, timor oan sira bele mos aprofunda hikas ita nian konesementu konaba natureza relasaun historika‐viz avo sira nian, ho sira nian mundu ekolojika, buka komprende diak liu‐tan ita nian estrutura politika pre‐ kolonial nian, nuudar referensia ida ba transformasaun ita nian sosiedade neebe permanente, ho objektivu ba moris diak liu, justa no solidariu iha futuru neebe posivel. Modelu sosiedade ida hanesan nee, presiza hamosu iha Rejime Espesial ida nee, hodi halo nia sai Espesial liu‐tan iha ninian base etika.
Estudus antropolojiku sira haktuir mos katak, laos individual ou privatizasaun riku‐ soin, no laos mos korporatismu maibe timor sira ninian relasaun sosial politika neebe sentraliza iha sira nian orijin no familiar, liu husi Uma‐Kain ou Uma Fukun (Uma Lulik) sira. Rejime Espesial presiza valoriza kultura ida, maske Uma‐Fukun sira presiza mos kore‐an husi influensia militarismo‐monarkia Portuguese nian neebe naksobu tiha ona desde tinan 1801, hodi ikus mai Portuguese sira estabelese Republika desde tinan 1910. Nee dehan katak Uma‐Fukun sira mos presiza transforma‐an hodi ejistensia moradores (milisia Portuguese) sira nian kultura.
Estudu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo ho titulu: Os Antigos Reinos de Timor no Autobiografia de Abilio Araujo: Dato Siri Loe II, sai referensia inisiu importante ba konsiderasaun ida nee, hodi iha parte ida re-afirma timor politikamente laos kaixa mamuk, internasional mak ense-nakonu, maibe mos hamosu debate konaba rekonstrusaun komunitariu no transformasaun base inkluindu relasaun konaba Rai Inan no jestaun justu rekursu naturais, neebe konsidera komunidade nuudar ajente.
Datolu, Rejime Espesial nee la koalia kona-ba posisaun Igreja Katolika no relijiaun sira seluk konaba nain ba rai, ho konsiderasaun ida katak Igreja Katolika, laos deit nuudar organizasaun fiar nian maibe nuudar Estado ida VATICANO neebe mos membru ba Organizacao das Nacoes Unidas. Iha parte seluk, Rejime nee sei loke dalan ba relijiaun sira no kongresaun sira neebe mak iha osan barak bele sosa rai bar-barak no hamosu problema sosial foun rai iha Timor Lorosae.
Se Timor oan politiku sira tenta konsidera natureza kompleksidade Rejime ida neebe bele konsidera perspektivas ou visaun konaba sosiedade, model dezenvolvimentu, inkluindu kestaun kontemporania sira henesan justisa ekolojika no prevensaun tragedy of the commons, Rejime Espesial nee bele lori Vitoria Politika ida tan iha Parlamentu Nasional- no Estado Timor-Leste, tanba ita la produz rejime ida mak laos simplistika reasionariu, limitadu ba NAIN BA RAI, maibe rejime ida mak hatuur mos ita nian analiza, visaun ba futuru timor nian oinsa mak protese no jere ho justa, parte ila kiik-ida nee ho ninian riku- soin sira ba futuru jerasaun timor hirak mai oin. Rejime Espesial ida nee, nesesita sai projetu luta politika libertasaun ida.
Rejime ida mak rigorosu klaru sei nesesita prosesu sientifiku no politikamente provokativu ba debate popular ou kontribui ba diskursu politika iha epoka neebe timor oan sira hahu mehi fali ba timor mak ukun-rasik-an lolos, no laos liu husi konsulta sira mak limitadu ba tempu no objektivu politika partikular. Ida nee katak konstribuisaun husi politika extra-parlamentaria inkluindu husi movimento popular sira inkluindu CPD- RDTL, akademiku sira, no Partido Politika sira, sai imperativu.
Komentariu husi:
Antero Benedito da Silva Direitor Institutu ba Estudu Dame no Konflitu, UNTL Email: anterob@gmail.com Mobile: 001 670 77 30 44 92
Rejime Espesial kona‐ba Definisaun nain ba bem imovel nian ida nee espesifiku tebes no hahu ho sita Konstituisaun RDTL II (2002), Artigu 54 konaba direitu ba propriedade privadu, Preambulu Rejime nee, maske nunee, hateten mos katak objektivu rejime nee mak promove distribuisaun propriedade ba sidadaun sira, neebe iha parametro lojika individualismu nian.
Alem de kritika Presidenti da Republika Dr. Jose Ramos Horta, Governu no Parlamentu Nasional sei bele mos konsidera haluan no haklean tan objektivu rejime Espesial hahu kedan husi Preambulu Rejime nee nian, ba assuntu seluk mak konsideradu kompleksu ho nota bene liga ba rai, hodi Rejime ida nee iha karater regorosu no ninian vida bele naruk iha futuru.
Defisiensia seluk iha rejime ida nee mos mak klausa ‘distribuisaun’ neebe hatoo iha preambulu nee, la hetan justifikasaun forti iha artigu sira iha Rejime nee tanba, rejime nee koalia deit distribuisaun, laos distiruisaun mak justa neebe hatuur reforma agraria no auto‐sufisiensia alimentar sai fundamentu. Laiha mos artigu partikular ruma mak koalia konaba limitasaun ba direitu nain ba rai. Iha Lei Agraria Indonesia nian, pur ezemplu, admite hektar lima (5) ba se deit mak hakarak sai nain ba rai.
Hafoin, se rejime nee mak admite deit ema sai nain ba rai, la fo limitasaun, mak sei hamosu latifundiario no disigualdade klase sosial iha futuru.Komentariu ida nee, maske nunee, hakarak loke debate ba asuntu sira seluk mak dalaruma fundamental liu klausa nain ba rai neebe sai objektivu primaria Rejime Espesial ida nee. Assuntu sira nee mak hanesan tuir mai nee.
Dahuluk, fenomena global balun mak nee: kresimentu populasaun, neebe tuir, Thomas Maltus sei ‘exponensial’, akontese dadaun; esploitasaun ba rai tanba uzu kimia no komersializasaun tan uzo kompania multi‐nasional sira, industrializasaun e urbanizasaun sai ona mos abut ba konflitu sosial: tinan ba tinan mundu hasoru problema krise alimentar,falta be mos no falta anin‐fresku. Buat sira neebe hotu oferese husi rai: Rai Inan (Mother EarthTerra Madre). Hafoin, loron ruma, tan menos espasu ba agrikultor, konsentrasaun rai ba ema balun ninian liman, sei sai abut konflitu neebe nakloke entre sidadaun sira. Instituisaun Finansial Internasional neebe konsideradu abut ba kapitalismu global, komesa rekonese fenomeno sira nee inkluindu eksklusaun sosial. Nunee, sira dalaruma hatudu pragmatismu hodi buka adopta solusaun kolektivismu, nuudar opsaun viable inkluindu Asian Solution (intervensaun estadu iha merkadu). Klaru katak kolektivismu komunitariu, ezemplu, xona protejidu presiza harmoniza ho kbiit Estado nian hodi lokalizasaun nuudar reafirmasaun identidade no halo komunidade sai aktivu maibe mos laos hari estadu barak iha estado ida seluk ninian laran, ou estadu ida mak dominante maibe laos ho karater ideolojiku‐libertador hodi hamosu fali rejime militar ou korporatismu sira.
Fundamental tebes, atu timor rekonese no komprende ho klean ejistensia situasaun sira ne’e, hodi la limita Rejime ne ba Espiritu Constituicao RDTL Artigu 54 nian, relasaun ekonomika entre ema‐umana ho rai maibe, no bele habelar ba mos relasaun sosial e esperitual, neebe posivelmente dudu timor oan sira konsidera rai nuudar inan ba moris (vida), ba ema umanu no aihoris no animal sira, no konsidera importansia kolektivismu governansia iha jestaun rikursu sira. Ida nee dehan katak ita sai husi definisaun klasiku, rai nuudar komoditas ekonomia, neebe ‘taken for grante‐ema simu nar‐naran deit nuudar lia‐los’.
Bainhira ita problematiza situasaun nee, pur ezemplu, defini rai nuudar Inan (Rai Inan) ninian konsikuensia ida mak, Rejime Espesial nee sei la admite sidadaun sira atu komersializa rai, no sei hamosu atitudade ida mak povu hotu sei koidadu Rai Inan no buat hotu mak moris, ba moris diak familia hotu nian. Klaru katak disposisaun ida hanesan nee, sei konsideradu rigorousu em termos de transformasan hanoin no relasaun sosial iha sosiedade. Konsekuensia seluk, mak reafirmasaun RAI INAN (TERRA MADRE), hanesan mos POVO no ESTRUTURA POLITIKA, sai base fundamental ba Formasaun Estado RDTL no Uma‐Fukun (Uma‐ Kain) sira, no la admite privatizasaun ba rai. Tendensia nasionalizasaun ida nee presiza balansu ho komunitarianismu, neebe ejiste iha kultural timor maske ho ninian defisiensia sira: ejistensia dominu uma‐fukun sira iha areas remotas.
Daruak, nunee aproveita rejime ida nee, timor oan sira bele mos aprofunda hikas ita nian konesementu konaba natureza relasaun historika‐viz avo sira nian, ho sira nian mundu ekolojika, buka komprende diak liu‐tan ita nian estrutura politika pre‐ kolonial nian, nuudar referensia ida ba transformasaun ita nian sosiedade neebe permanente, ho objektivu ba moris diak liu, justa no solidariu iha futuru neebe posivel. Modelu sosiedade ida hanesan nee, presiza hamosu iha Rejime Espesial ida nee, hodi halo nia sai Espesial liu‐tan iha ninian base etika.
Estudus antropolojiku sira haktuir mos katak, laos individual ou privatizasaun riku‐ soin, no laos mos korporatismu maibe timor sira ninian relasaun sosial politika neebe sentraliza iha sira nian orijin no familiar, liu husi Uma‐Kain ou Uma Fukun (Uma Lulik) sira. Rejime Espesial presiza valoriza kultura ida, maske Uma‐Fukun sira presiza mos kore‐an husi influensia militarismo‐monarkia Portuguese nian neebe naksobu tiha ona desde tinan 1801, hodi ikus mai Portuguese sira estabelese Republika desde tinan 1910. Nee dehan katak Uma‐Fukun sira mos presiza transforma‐an hodi ejistensia moradores (milisia Portuguese) sira nian kultura.
Estudu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo ho titulu: Os Antigos Reinos de Timor no Autobiografia de Abilio Araujo: Dato Siri Loe II, sai referensia inisiu importante ba konsiderasaun ida nee, hodi iha parte ida re-afirma timor politikamente laos kaixa mamuk, internasional mak ense-nakonu, maibe mos hamosu debate konaba rekonstrusaun komunitariu no transformasaun base inkluindu relasaun konaba Rai Inan no jestaun justu rekursu naturais, neebe konsidera komunidade nuudar ajente.
Datolu, Rejime Espesial nee la koalia kona-ba posisaun Igreja Katolika no relijiaun sira seluk konaba nain ba rai, ho konsiderasaun ida katak Igreja Katolika, laos deit nuudar organizasaun fiar nian maibe nuudar Estado ida VATICANO neebe mos membru ba Organizacao das Nacoes Unidas. Iha parte seluk, Rejime nee sei loke dalan ba relijiaun sira no kongresaun sira neebe mak iha osan barak bele sosa rai bar-barak no hamosu problema sosial foun rai iha Timor Lorosae.
Se Timor oan politiku sira tenta konsidera natureza kompleksidade Rejime ida neebe bele konsidera perspektivas ou visaun konaba sosiedade, model dezenvolvimentu, inkluindu kestaun kontemporania sira henesan justisa ekolojika no prevensaun tragedy of the commons, Rejime Espesial nee bele lori Vitoria Politika ida tan iha Parlamentu Nasional- no Estado Timor-Leste, tanba ita la produz rejime ida mak laos simplistika reasionariu, limitadu ba NAIN BA RAI, maibe rejime ida mak hatuur mos ita nian analiza, visaun ba futuru timor nian oinsa mak protese no jere ho justa, parte ila kiik-ida nee ho ninian riku- soin sira ba futuru jerasaun timor hirak mai oin. Rejime Espesial ida nee, nesesita sai projetu luta politika libertasaun ida.
Rejime ida mak rigorosu klaru sei nesesita prosesu sientifiku no politikamente provokativu ba debate popular ou kontribui ba diskursu politika iha epoka neebe timor oan sira hahu mehi fali ba timor mak ukun-rasik-an lolos, no laos liu husi konsulta sira mak limitadu ba tempu no objektivu politika partikular. Ida nee katak konstribuisaun husi politika extra-parlamentaria inkluindu husi movimento popular sira inkluindu CPD- RDTL, akademiku sira, no Partido Politika sira, sai imperativu.
Komentariu husi:
Antero Benedito da Silva Direitor Institutu ba Estudu Dame no Konflitu, UNTL Email: anterob@gmail.com Mobile: 001 670 77 30 44 92
Tidak ada komentar:
Posting Komentar