Santana Martins
Secretaris Nasional Os Verdes de Timor
Kresimentu ekonómiku Verde (green Growth Economic) mak kresimentu ekonómiku ne'ebé maka'as liu hodi la haluha de'it problema ambientál sira, la haluha dezenvolvimentu ki'ik karbonu no inkluzivu sosialmente. La dook husi definisaun kreximentu Verde, Ekonomia Verde define nu'udar atividade ekonómika ne'ebé bele kria moris-di'ak ba komunidade liu husi limitasaun rekursu enerjia naturál no karbonu kiik. Governu Indonezia mós prepara ona programa Green Growth nu'udar pasu atenuasaun ba mudansa klimátika.
Pasu hirak-ne'e inklui polítika balun,
substansialmente, kolektivu ka finansiamentu. Iha Indonesia dalan ida-ne'ebé
sala hosi pasu hirak-ne'e mak sub-stitusionaliza aspetu mudansa klimátika iha
Planu Dezenvolvimentu Nasional medium prazu 2020-2024.
Enkuantu esforsu hirak ne'ebé iha ne'e inklui hadi'a kualidade
ambiente moris nian, hadi'a rezisténsia ba dezastre no mudansa klimátika, no
dezenvolvimentu ne'ebé ki'ik iha karbon. Liu husi kresimentu ekonomia ne'ebé
di'ak liu, hein katak setór ekonomia indústria bele integra hodi kria uzu
rekursu naturál sira ho responsabilidade, prevene no hamenus poluisaun no kria
oportunidade atu
Ho ida-nee, dezenvolvimentu
ne'ebé la'o ba oin bele kria liután bazeia ba kompriensaun katak konflitu entre
ekonomia no ambiente bele hetan konsiliasaun di'ak. Macam- variedade Konseptu
Ekonomia Verde Istoria Ekonomia Verde mosu ba dala primeiru iha relatóriu ba
Governu Inglaterra ne'ebé planeia husi grupu ekonómiku ambiente kuñesidu ho
títulu Ba Ekonomia Verde, 1989. Maske nunee, to'o ohin loron seidauk iha
definisaun ida kona-ba ekonomia verde ne'ebé sai hanesan akordu internasionál
ida-ne'ebé hamutuk. Tuir mai mak definisaun no konseitu oioin kona-ba ekonomia
Verde ne'ebé halo husi Grupu hanoin Dezenvolvimentu Ekonomia Verde iha
Indonezia (Tinan 2010 - 2012).
Iha tinan 2011, Ekonomia Verde define tiha ona UNEP nu'udar
sistema atividade ekonómika ida-ne'ebé relasiona ho distribuisaun, produsaun no
konsumu sasán no servisu sira ne'ebé hamosu melloria ba seguransa sosiál iha
tempu naruk. Maibe, la hamosu jerasaun oin mai hasoru risku ambientál
signifikativu ka defisiénsia ekolojika. Iha tinan ne'ebé hanesan, UNCTAD
esplika katak ekonomia Verde nu'udar sistema ekonómiku ne'ebé prodús hadi'a
povu nia moris-di'ak no hamenus diferensa sira liuhusi atividade sira ne'ebé la
hamosu nesesidade ba jerasaun sira tuir mai atu hasoru risku ambientál ne'ebé
signifikativu no mós susar ekolojiku.
Iha
tinan 2011, UNCSD esplika katak ekonomia ne'ebé di'ak mak hanesan lente ne'ebé
foka liu ba aproveita oportunidade atu hadi'a objetivu ekonomia no mós ambiente
hanesan. Koaliisaun Ekonomia Hijau, iha 2011, define de'it ekonomia Verde
nu'udar ekonomia ne'ebé forte no bele fornese kualidade moris ne'ebé diak.
Maibe iha prosesu nee, presiza hamenus enerjia ekolojia rai nian. Iha tinan
ne'ebé hanesan, Kamara Komersiu Internasional hanoin katak ekonomia ne'ebé
di'ak la sai livre husi kresimentu ekonomia no responsabilidade ambientál
ne'ebé servisu hamutuk. Liuhusi sistema ekonómiku ne'ebé di'ak, sira mós bele
hametin malu hodi apoia progresu iha dezenvolvimentu sosial. Iha tinan 2012,
Grupu 92 husi rai-Danish esplika katak ekonomia ne'ebé di'ak la'ós kondisaun
ida, maibé prosesu transformasaun no progresu dinámiku ne'ebé la'o hela. Tuir
grupu Danish 92, ekonomia ne'ebé di'ak mak hamosu moris-di'ak no asesu ba
oportunidade ne'ebé justu ba ema hotu. Iha prosesu ida nee, integridade
ambientál no ekonomia mós presiza dezenvolve hodi adapta ba kapasidade enerjia
rai nian ne'ebé menus. Governu Afrika Sul iha tinan 2012 mós fó sai ninia
deklarasaun kona-ba definisaun ekonomia ne'ebé di'ak liu. Pihaknya hateten
katak ekonomia ne'ebé di'ak liu bele fó pontu entrada atu habelar baze ba povu
ne'ebé iha ekonomia kulit metan no mós atu hamenus feto no emprezáriu sira
ne'ebé muda. Aleinde nee, konseitu ekonómiku ne'ebé di'ak mós bele oferese
oportunidade ba empreza sira atu halo atividade sosiál ekonómiku. Enkuantu
governu Indonezia, iha tinan 2010 define tiha ona ekonomia Verde nu'udar
paradigma dezenvolvimentu ne'ebé bazeia ba aprosimasaun efisiénsia rekursu
rekursu ho pontu forte iha internalizasaun kustu husi penipisaun rekursu
rekursu naturál no degradasaun ambiente. Liutan nee, ekonomia ne'ebé di'ak liu
mak sistema esforsu atu kontrola kiak, kria kampu servisu ne'ebé adekuadu no
mós garante kresimentu ekonomia ne'ebé sustentavel. Husi konseitu oioin nee,
hanoin ekonómiku ne'ebé di'ak liu mak hanesan jogu ne'ebé halo husi mundu
ekonomia ne'ebé prontu atu sirkula ho forsa atu apoia ambiente ka ekolojia rai
nian. Atu nune'e bele kria objetivu sira atu hadi'a komunidade nia moris-di'ak,
fó oportunidade ne'ebé hanesan intersesaunalmente, no minimiza estragu ba
ambiente.
Kresimentu ekonómiku Verde Kresimentu ekonómiku Verde mak
kresimentu ekonómiku ne'ebé maka'as liu hodi la haluha de'it problema ambientál
sira, la haluha dezenvolvimentu ki'ik karbonu no inkluzivu sosialmente. La dook
husi definisaun kreximentu Verde, Ekonomia Verde define nu'udar atividade
ekonómika ne'ebé bele kria moris-di'ak ba komunidade liu husi limitasaun
rekursu enerjia naturál no karbonu kiik. Governu Indonezia mós prepara ona
programa Green Growth nu'udar pasu atenuasaun ba mudansa klimátika. Pasu
hirak-ne'e inklui polítika balun, substansialmente, kolektivu ka finansiamentu.
Dalan ida-ne'ebé sala hosi pasu hirak-ne'e mak sub-stitusionaliza aspetu
mudansa klimátika iha Planu Dezenvolvimentu Nasional Meiu-Leste (RPJMN)
2020-2024.
Enkuantu esforsu hirak ne'ebé iha ne'e inklui
hadi'a kualidade ambiente moris nian, hadi'a rezisténsia ba dezastre no mudansa
klimátika, no dezenvolvimentu ne'ebé ki'ik iha karbon. Liu husi kresimentu
ekonomia ne'ebé di'ak liu, hein katak setór ekonomia indústria bele integra
hodi kria uzu rekursu naturál sira ho responsabilidade, prevene no hamenus
poluisaun no kria oportunidade atu hadi'a seguransa sosiál liu husi dezenvolve
ekonomia ne'ebé di'ak liu.
Ho ida-nee, dezenvolvimentu ne'ebé la'o ba
oin bele kria liután bazeia ba kompriensaun katak konflitu entre ekonomia no
ambiente bele hetan konsiliasaun di'ak. Macam- variedade Konseptu Ekonomia
Verde Istoria Ekonomia Verde mosu ba dala primeiru iha relatóriu ba Governu
Inglaterra ne'ebé planeia husi grupu ekonómiku ambiente terkemuka ho títulu Ba
Ekonomia Verde, 1989. Maske nunee, to'o ohin loron seidauk iha definisaun ida
kona-ba ekonomia verde ne'ebé sai hanesan akordu internasionál ida-ne'ebé
hamutuk. Tuir mai mak definisaun no konseitu oioin kona-ba ekonomia Verde
ne'ebé halo husi Grupu hanoin Dezenvolvimentu Ekonomia Verde iha Indonezia
(Tinan 2010 - 2012).
1. Iha tinan 2011, Ekonomia Verde define tiha
ona UNEP nu'udar sistema atividade ekonómika ida-ne'ebé relasiona ho
distribuisaun, produsaun no konsumu sasán no servisu sira ne'ebé hamosu
melloria ba seguransa sosiál iha tempu naruk. Maibe, la hamosu jerasaun oin mai
hasoru risku ambientál signifikativu ka defisiénsia ekolojika.
2. Iha tinan ne'ebé hanesan, UNCTAD esplika
katak ekonomia Verde nu'udar sistema ekonómiku ne'ebé prodús hadi'a povu nia
moris-di'ak no hamenus diferensa sira liuhusi atividade sira ne'ebé la hamosu
nesesidade ba jerasaun sira tuir mai atu hasoru risku ambientál ne'ebé
signifikativu no mós susar ekolojiku.
3. Iha tinan 2011, UNCSD esplika katak
ekonomia ne'ebé di'ak mak hanesan lente ne'ebé foka liu ba aproveita
oportunidade atu hadi'a objetivu ekonomia no mós ambiente hanesan.
4. Koaliisaun Ekonomia Hijau, iha 2011,
define de'it ekonomia Verde nu'udar ekonomia ne'ebé forte no bele fornese
kualidade moris ne'ebé diak. Maibe iha prosesu nee, presiza hamenus enerjia
ekolojia rai nian.
5. Iha tinan ne'ebé hanesan, Kamara Komersiu
Internasional hanoin katak ekonomia ne'ebé di'ak la sai livre husi kresimentu
ekonomia no responsabilidade ambientál ne'ebé servisu hamutuk. Liuhusi sistema
ekonómiku ne'ebé di'ak, sira mós bele hametin malu hodi apoia progresu iha
dezenvolvimentu sosial.
6. Iha tinan 2012, Grupu 92 husi rai-Danish esplika katak
ekonomia ne'ebé di'ak la'ós kondisaun ida, maibé prosesu transformasaun no
progresu dinámiku ne'ebé la'o hela. Tuir grupu Danish 92, ekonomia ne'ebé di'ak
mak hamosu moris-di'ak no asesu ba oportunidade ne'ebé justu ba ema hotu. Iha
prosesu ida nee, integridade ambientál no ekonomia mós presiza dezenvolve hodi
adapta ba kapasidade enerjia rai nian ne'ebé menus.
7. Governu Afrika Sul iha tinan 2012 mós fó
sai ninia deklarasaun kona-ba definisaun ekonomia ne'ebé di'ak liu. Pihaknya
hateten katak ekonomia ne'ebé di'ak liu bele fó pontu entrada atu habelar baze
ba povu ne'ebé iha ekonomia kulit metan no mós atu hamenus feto no emprezáriu
sira ne'ebé muda. Aleinde nee, konseitu ekonómiku ne'ebé di'ak mós bele oferese
oportunidade ba empreza sira atu halo atividade sosiál ekonómiku.
8. Enkuantu governu Indonezia, iha tinan 2010
define tiha ona ekonomia Verde nu'udar paradigma dezenvolvimentu ne'ebé bazeia
ba aprosimasaun efisiénsia rekursu rekursu ho pontu forte iha internalizasaun
kustu husi penipisaun rekursu rekursu naturál no degradasaun ambiente. Liutan
nee, ekonomia ne'ebé di'ak liu mak sistema esforsu atu kontrola kiak, kria kampu
servisu ne'ebé adekuadu no mós garante kresimentu ekonomia ne'ebé sustentavel.
Husi konseitu oioin nee, hanoin ekonómiku
ne'ebé di'ak liu mak hanesan jogu ne'ebé halo husi mundu ekonomia ne'ebé prontu
atu sirkula ho forsa atu apoia ambiente ka ekolojia rai nian. Atu nune'e bele
kria objetivu sira atu hadi'a komunidade nia moris-di'ak, fó oportunidade
ne'ebé hanesan intersesaunalmente, no minimiza estragu ba ambiente.
SM