Rabu, Februari 11, 2015

“The Culture of Politics, the Politics of Culture



Martinho G. da Silva Gusmao*) 

Professor Joanne B. Freeman husi Cambridge hakerek artigo iha sira nia Journal of Policy History ho titulo ida The Culture of Politics, the Politics of Culture” (Vol. 16, Num. 2, 2004). Ha’u halo leitura oan ida hodi hatur hikas iha ita nia contexto Timor Leste, liu-liu hasoru fenomena boot rua: oin sa mak líder da oposição (Mari Alkatiri) no chefe do governo (Kay Rala Xanana Gusmão) nebe mosu iha palco politico 2015 ne’e. Liu husi Projecto Piloto ZEESM Oe-Cusse Alkatiri halo desconstrução bo’ot ba Constituição; no liu husi resignação Xanana nian, mosu tentativa atu halo destruição ba sistema governação nian.

Iha perspectiva “the culture of politics”, Freeman hare liu ba crença politica no comportamento husi ukun-na’in ho ninia sensibilidade rasik hodi tau nu’udar sasukat (paradigm) ba sistema politica no public policy. Ho liafuan badak, politica sai los ka sala, di’ak ka aat, depende ba lider ida ninia hanoin no hakarak. To’o ponto ida, lider ne’e sai tiha sasukat la’os de’it ba etiqueta social, maibe mos lei e ordem. Husi fali “the politics of culture”, hatudu oinsa mak lider politico ho camada historia nebe nia lori, usa ida ne’e hanesan ética politica hodi halo persuasão no pressão to’o dominação ba sociedade ida.  

Atu sai concreto liu tan: ohin loron ita hasoru confusão politica haka’it ho resignação PM Gusmão, nune’e mos criação ZEESM Oe-Cusse. Pró ho contra mosu barak ona. Ha’u hakarak foti de’it liafuan MAUN BO’OT hodi hatudu oinsa mak ita moris iha confusão legalidade (constitucionalidade) ho legitimidade nia laran.

“Maun Bo’ot”: The Culture of Politics

Ema sira (liu-liu movimento feto sira) dehan katak Timor Leste moris iha cultura patriarcal NEbE sei metin. Ida ne’e mak sai hanesan fatin di’ak ba paternalismo politico atu moris buras! Tuir filosofo politico Aristóteles, paternalismo ne’e hanesan sistema estado ida nebe hakruk ba “aman”, no líder politico hare estado ne’e “família” nia propriedade hodi halo hanesan aman trata oan sira nia moris (Norberto Bobbio, Teoria Geral da Política: pg. 217, - “... o governo paterno ou patriarcal, no qual o governante se comporta com os súditos como se fossem seus filhos (e, portanto, como se nunca atingissem a maioridade”). Wainhira PR Taur Matan Ruak promove reflexão konaba “Sidadaun Sivika Patriota”, mosu kedas confusão konaba “patriotismo” no “paternalismo”. Liafuan “patriota”, “patriotismo”, “patriarcal” no “paternalismo” ninia abut ida de’it – “pater” – katak, pai, aman, father, bapak!

Liafuan nebe ita rona bebeik hanesan “Katuas Bo’ot” ka “Maun Bo’ot” mosu iha ambiente paternalismo politico nia laran. Iha nia okos mak moris netik “derasan foun” (nova geração). “Maun Bo’ot” ka “Katuas Bo’ot” ne’e hatene buat hotu. “Derasan foun” ne’e sarjana la iha kualidade ka sarjana supermi! Nune’e, triunvirato: Xanana Gusmão, Mari Alkatiri no Ramos Horta la’os ona democrático sira nebe hari’i Estado, maibe “Maun Bo’ot” sira nebe hare estado ne’e nu’udar “propriedade”, trata sasan sira Estado nian hanesan “família” nian. Triunvirato sira ne’e mak hakarak foti sira nia-an nu’udar modelo, teoria to’o paradigma politica iha Timor Leste. Se “foinsae” ka “oan” sira hakarak buka modelo, sira mak sai modelo. Se hakarak teoria, matenek na’in husi rai seluk ne’e sala hotu, triunvirato ne’e mak los hotu. Se hakarak hetan paradigma, “Maun Boot” mak sai sasukat. 

Tinan 2 resin ona mak ita sibuk los ho remodelação, reestruturação no ikus mai PM Gusmão rasik mak halo resignação. Tan sa mak ita haksesuk malu barak? Ema hakerek no comentário barak konaba historia, konaba capacidade to’o ikus mai karisma Xanana nian.

Ha’u hare liu PM nia resignação ne’e nu’udar momento atu ita hanoin no tetu. Liu-liu wainhira PM no madame Emília Pires la’o lemo rai hodi ko’alia konaba Estado Frágil no promove g7+ ho New Deal. Ne’e los duni. Iha caso resignação “Maun Boot” nian, halo ita hanoin oinsa mak estado frágil ne’e hatudu crise nebe haka’it malu: “out-put oriented legitimacy” no “in-put oriented legitimacy” (D. W. Brinkerhoff, Governance in Post-Conflict Societies: 46-47). Ida uluk (1), wainhira temi “out put” ita bele sukat “Maun Boot” sira nia legitimidade “by-product”. Independência nebe ita hetan, luta husi 1975 to’o 1999 ne’e fo duni mérito ba “Maun Boot” sira ninia legitimidade. Maibe, husi 2002 to’o agora 2015, sira nia legitimidade sukat liu husi desenvolvimento ba povo, no sustentamento ba estado. To’o iha ponto ida ne’e, ita hotu doko ulun maibe mata laran mamuk hela. Basá, desigualdade bo’ot iha moris loro-loron. Iha Dili laran, ema bele hetan accesso ba buat hotu. Sai husi Dili, ema hetan baluk oa-oan hodi dada iis netik. Atu hatudu katak sira sei bele ukun povo, mosu fali “Projecto Piloto” iha Oe-Cusse! Maibe, oinsa mak ita bele dada iis wainhira hare injustiça social boot tebes: PDID (Programa do Desenvolvimento Integrado Distrital) hetan de’it US$ 34,4 jutas no PNDS (Programa Nacional do Desenvolvimento de Sucos) tolan de’it US$20,014 jutas; katak, total ba “11 distritos” nia suku sira tomak han de’it US$ 54,414 juta; depois Oe-Cusse mesak han US$ 81,390 jutas. Iha biban seluk, projecto Taci Mane (Suai, Beaço no Betano) to’o ohin loron ita la horon netik ninia resultado. Nune’e ona, pakote emergência barak mak halo “Veterano/ Eis Combatente” sira goza vida di’ak liu hotu ona. Tan ne’e mak ohin loron “Veterano” ho nia família sira mak tenki hakruk no tane metin nafatin “Maun Boot”.

Tuir mai (2), hare ba “in put” ita sukat legitimidade liu husi “hearts and minds” husi ema sira nebe moris iha comunidade de base. Ba ema nebe hatene Portugues no compreende ona ética filosófica, conceito ZEESM ne’e halo kanek de’it ema nia fuan no laran. Liu-liu wainhira ema hare ba Lei no. 3/2014 konaba “principio da solidariedade nacional” (art 6o) no “principio da subsidiariedade” (art 7o). Iha neba dehan katak ita loke matan ba “desigualdade” iha enclave Oe-Cusse no hametin “equidade” ba sira. Nune’e, bele foti Timor Leste nia oin iha “interna” no “externa” wainhira Oe-Cusse hetan ona “redução dessas desigualdade”! Maibe, geger ida nebe mak halo Lei ida ne’e hodi bele dehan katak “Distrito 11” goza riqueza barak liu, no Oe-Cusse mesak mak ki’ak liu? Matenek ida nebe mak bele justifica, katak, “Distrito 11” mak han tomak rikusoy mina-rai nian ka tolan tomak PEDN hodi halo Oe-Cusse mesak mak tanis no halerik? Dala ida tan, husi aspecto ética filosófica, Lei ZEESM Oe-Cusse hakanek ita nia sensibilidade kona ba “justice como equidade” (J. Rawls & J. Habermas, Debat sur la justice politique, 2001). ZEESM ne’e la’o iha Oe-Cusse maibe atu halo “Atoni” sira sai de’it hanesan “Kelinci Percobaan”, no Firaku-Kaladi sira sai “Penonton” ba Maun-Boot sira atu halo cerimonia desenvolvimento sagrado! Ema sira nebe sei ba kaer “Projecto Piloto” iha Oe-Cusse ne’e mesak “afilhado” (oan sarani) nebe hola bênção husi “padrinho” (aman sarani) iha oligarquia (família) politica FRETILIN nian.

Maibe, hatitu hikas paternalismo karik, legitidade ida ne’e hakesi duni ba cultura “Maun Boot” ne’e. Timor oan sira fiar katak “Maun Bo’ot” ne’e mak “ukun na’in sira” ka “na’i-ulun sira”. Ida ne’e culture of politics. Ita nia cultura politica ne’e la’os democracia ka sosialista, la’os kapitalista ka komunista, maibe paternalista. Ne’e duni, ita nia politica no democracia ne’e hanesan “propriedade familiar” ida nian. Matenek na’in balun dehan duni, paternalismo politico ne’e “... no pressuposto de que há alguns indivíduos superiores, ou por nascimento, ou por educação, ou por méritos extraordinários, ou porque mais afortunados, ou mesmo um único indivíduo, que são capazes de julgar qual seja o bem geral da sociedade entendida como um todo, melhor do que poderiam fazer os indivíduos singularmente” (N. Bobbio, Teoria Geral da Política: pg. 242). Ne’e duni, “Maun Boot” sira halo Lei ne’e dehan furak, “alin oan” sira ka “labarik” sira tuir de’it ... sa tan imi sarjana supermi ka sarjana la iha kualidade.

Ita nia condicao politica sai confusão liu, tan “Maun Bo’ot” ne’e sai tiha culto individuo. Tan ne’e mak ita dehan nafatin “Maun Bo’ot” ne’e Xanana mesak de’it. La iha tan seluk. Halo katak, nia sai tiha “setengah dewa”, “metade ema, metade lulik”. To’o iha ponto ida ne’e, maski Xanana rasik hanoin katak ninia esforço atu remodela ka resigna ne’e diak hela, maibe “veterano/ eis combatentes” no “oan sarani” sira mak sente hanesan lakon “makaer lulik” ida atu hala’o rito devocional ne’e.

“Desconstrução” Constitucional: The Politics of Culture 

Resignação Xanana no projecto piloto Oe-Cusse hatudu mai ita oinsa mak culto divinização “Maun Bo’ot” hahoris no hamoris politics of culture ida: “Maun Bo’ot” iha Constituição nia leten. Hare husi cultura, ita Timor oan sira sei gosta fiar konaba “lulik”, “meik no kroat”, “ai-abut”. Ema sira nebe estuda matenek, hanoin katak, fiar lulik sira ne’e hatudu ba ema sira nebe sei beik, analfabeto sira! Primitivo sira. Maibe, filosofo Maine de Biran (1766-1824) hatudu katak “le fait primitif” (facto primitivo) ne’e hatudu ba ita ema nebe iha ita nia fuan, néon no laran, ita hakesi an nafatin ba “l’effort voulu” (esforço da vontade) nebe moris iha “sens intime” (sentido intimo) ida. Ida ne’e mak halo ema tuba-rai metin (resistance) hasoru susar no todan, terus no mate. Resistir é vencer!

Iha caso Oe-Cusse nian, ita Timor oan fiar katak Mari Alkatiri mesak mak bele halo lalehan iha rai. Hanesan uluk, wainhira sei kaer pasta nu’udar PM I Governo, Maun Boot Alkatiri dehan katak se FRETILIN ukun nafatin tinan 50, nia sei halo lalehan iha rai ne’e. Nune’e, wainhira hatur conceito “Economia Social de Mercado”, Maun Boot Alkatiri dehan katak ninian “único iha mundo”, to’o Banco Mundial mos doko ulun hodi rona ninia explicação. 

Maibe, wainhira ita loke Constituição da Republica, 2002, ita bele sente ona oinsa mak “Maun Boot” sira halo Oe-Cusse la’o ketak no la’o mesak, sai husi Timor Leste. Ita bele hakerek de’it artigo balun atu provoca discussão konaba inconstitucionalidade ZEESM.
  • Iha CR art 1o hakerek “A Republica democrática de Timor Leste é um Estado de direito democrático, soberano, independente e unitário, baseado na vontade popular e no respeito pela dignidade da pessoa humana”. Liafuan “unitário” katak Timor Leste tomak halo no hari’o Estrutura do Estado nebe hanesan. La bele iha federalismo! Maibe, tuir Lei no. 3/ 2014, Oe-Cusse sai tiha ona “Kesultanan Lifau”. Hanesan los Médio Oriente (Timur Tengah) sira nebe lidera husi “Sultan Lifau”, “Syeikh Mari Bim Amude Alkatiri” nu’udar “Presidente da Autoridade” da “Região Autonoma e Especiais de Oe-Cusse e Atauro” (RAEOA) no “Zonas Especiais de Economia Social de Mercado de Timor Leste” (ZEESM). Tan sa mak ha’u dehan nune’e? Ita hare tuir mai:
  • Iha artigo 5o & 71o CR ko’alia duni konaba “zona especial”, maibe hari’i no hamrik mentin nafatin iha contexto “descentralização” no “organização administrativa” nia laran. Ne’e katak, “zona especial” sei respeita nafatin, hadomi nafatin no la soe “vontade popular” husi Muncipio 12 iha Timor Leste tomak, no lasama fali “soberania” no “independência” Timor Leste tomak! Nia mos labele haketak malu ho conceito “Poder local” (art. 72o).
  • CR iha preambulo dehan, “Plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma cultura democrática e institucional própria de uma Estado de Direito onde o respeito pela Constituição, pelas leis e pelas instituições democraticamente eleitas sejam a sua base inquestionável; ...”! Iha filosofia, “Preambulo” ne’e hanesan “Geistlichen hintergrund” (jiwa dasar), ka, fundamento espiritual (tuir filosofo G.W.F. Hegel): Estado nia klamar rasik nebe halo nia bele moris! Hanesan mos CR art 65o no. 1 hakerek nune’e, “Os órgãos eleitos de soberania e do poder local são escolhidos através de eleições, mediante sufrágio universal, livre, direito, secreto, pessoa e periódico”. Ne’e duni, “eleição” de’it mak sai hanesan sasukat ba “soberania popular” no “vontade popular” ho “poder” tomak. Ho liafuan sira husi Constituição ne’e ita bele dehan katak “Kesultanan Lifau” de’it mak la halo eleição. Lei no. 3/ 2014 la temi kois liafuan “eleição” maibe “designação”! Nune’e “Sultan Lifau” sai “Presidente da Autoridade” sei la hakruk ba Constituição no international standard konaba “free and fair election”. Ema hotu nebe kaer knar iha Oe-Cusse, so FRETILIN de’it ka família “Sultan Alkatiri” nebe hetan “designação”. Timor Leste tomak fiar katak eleição ne’e hanesan “base inquestionável”, Kesultanan Lifau no Syeikh Alkatiri mak keta-ketak tiha.

Impressionante tebes, katak, wainhira Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão hakarak “resigna” husi V Governo, nia mos “designa” kedas Maun Boot Foun, Dr. Rui Maria de Araújo. Ema balun hakerek iha Facebook, katak, uluk Presidente Nicolau Lobato halo hotu tiha doutrina politica nia fila ba José Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão, “tau liman ba nia kaba’as” (ordenação sagrado?) hodi dehan “o mak lori funu too vila”; tan ne’e agora Xanana mos “tula liman” ba Rui Araújo hodi hatudu (“designa”) nia nu’udar Primeiro Ministro! Nune’e Maun Boot Rui M. de Araújo mak hetan meik foun: “Tu és o meu Filho muito amado, em ti pus todo o meu agrado” (Mc 1, 11; Luc 3, 22). Coitado, Filho predilecto Rui M. de Araújo ida ne’e mak partido sira CNRT, FRETILIN, PD no FM sei “hewai nia” no “hedi nia ba cruz”. Mate, ne’e claro ona! Maibe, atu moris hias mak Maun Boot susar ona!

Tebes, se geração foun sira la koke matan no la loke néon matenek, ita sei hare katak Timor Leste la’os ona Estado de direito democrático, maibe triunfalismo autocrático nebe quase besik liu ba teocracia tradicional! Poder no autoridade tomak mai husi “le fait primitif” ida, katak, Estado ne’e hari’i liu husi Nicolau Lobato nebe saran-an ba mate, mate iha combate atu fo hametin Reino ida, reino rohan laek nebe haraik ba “oan sira” liu husi aliança foun no rohan laek! Iha postmodernismo, matenek na’in sira ko’alia konaba “deconstruction” (Jacque Derrida, Micahel Foucaut), katak, ita halo rahun tiha “texto” ida atu liu husi “demolição brutal” hodi hamoris fali “grand narrative” (historia boot) ida nebe ema ida-idak fiar no halo tuir nia hakarak. Iha Macassae, ami dehan “tara nau gere, tara nau gini”.


----------------------------------------
*) Hakerek-na’in, maestrado iha teologia inculturativa (Widya Sasana, Malang), maestrado iha filosofia politica (Gregoriana, Roma); hahu 2005 hanorin Ética Filosófica, Filosofia Politica, Ateísmo Contemporâneo no Hermenêutica iha Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFIT), Dom Jaime Garcia Goulart, Dili, Timor Leste





Husi: Jose Luis de Oliveira


Durante semana hirak nian laran, notisia ne’ebe jere ka provoka diskusaun formal no informal barak mak kona-ba prosesu remodelasaun orgaun governu. Isu ne’ebe lansa husi Sr. Xanana rasik iha tinan 2 liu ba katak nia hakarak resigna ona, no depois iha tinan 2014 mosu diskursu barak kona-ba “diagnostika nasional” konsege halo isu resignasaun nakfilak fali ba remodelasaun. Nune iha inisiu 2015, Primeiru Ministro (PM) Xanana foti duni medidas konkreta ruma hodi halao prosesu mudansa ne’e.

Iha fins-de Janeiru 2015, diskusaun domina ho remodelasaun, katak PM sei substitui ministro balu no halo redusaun ba estrutura V Governo. PM Xanana halo tiha ona “festa despedida”. Maibe tama ba primeira semana Fevereiru 2015, isu ne’e laos ona remodelasaun, tanba depois membru governu ne’ebe PM Xanana despede tiha ona, ativu fali. Depois saida mak mosu fali mak demisaun governu, tanba molok fin-de primeira semana Fevereiru 2015, PM Xanana hatama tiha ona karta resignasaun ba Presidente Republica (PR) Taur Matan Ruak (TMR).


Tanba-sa remodelasaun nakfilak ba demisaun?

Remodelasaun la hanesan ho demisaun. Remodela signifika halo mudansa ruma (remodifika) ka hadia buat balu – inklui mudansa ba estrutura hodi asegura funsionamentu normal fali ka funsiona ho efisiente no efikasia. Remodela ne’e nudar medidas husi “nain” hodi hadia ninian orgaun, laos entidade exterior mak mai halo mudansa. Ne’e duni, se remodelasaun ba governu, signifika Maun Xanana nudar “nain” ba V Governo (ninian governasaun) ne’e foti medidas atu hadia ninian orgaun governu, hanesan substitui ministro balu, redusaun ba estrutura ministeriu sira, nsst. Hanesan kareta ida karik, se peça (spare part) ruma a’at ne’ebe bele implika kareta lao la normal, maka “nain” ne’e troka tiha peça tuan ho foun se lakohi kareta ne’e atu a’at total.

Entertantu demisaun oin seluk. Demisaun ka lian Indonesia dehan “pembubaran”, ne’e akontese bainhira entidade prinsipal (PM) iha orgaun ne’e mak la konsege kontinua ninian funsaun ho normal tanba razaun ruma, nune orgaun ne’e rasik “munu” ka mate. Hanesan ita-nian orgaun umanu (isin-lolon), bainhira fuan (coração) la funsiona ona, biar parte seluk sei diak hela, maibe “isin-lolon” munu ka mate. Ne’e duni, se prosesu ida agora ne’e mak demisaun, maka automatikamente V Governo ne’e munu ka bubar-a’an ona, no la persiza iha despedida husi PM ba ninian ministro balu. Hotu-hotu “bubar” no hein prosesu ba harii governasaun foun (VI Governo).

Tuir Art. 112 CRDTL, kondisaun ba demisaun Governu ne’e akontese bainhira: (a) Parlamentu hahu ninian mandatu foun depois-de eleisaun jeral normal laos antisipada; (b) PR aseita pedidu demisaun husi PM. Katak, bainhira PR aseita, laos bainhira PM hatama karta resignasaun. (c) Bainhira PM mate ka imposibilidade fizika PM atu halao ninian knaar ho normal; (d) bainhira PN rejeita OGE ba dala-rua tutuir malu; (e) bainhira PN la konsege fo votu konfiansa ba PM; (f) bainhira deputadu maioria iha PN aprova mosaun de sensura. 

So ho razaun ba kondisaun entre hirak ne’ebe iha leten mak PR bele hapara ema ruma husi kargu PM no governasaun mos “bubar”.

Progresu ikus, to’o iha fin-de primeira semana Fevereiru 2015, ita haree mosu opsaun ba demisaun governu, tanba PM Xanana hato’o ona karta resignasaun ba PR TMR. Ho nune, prosesu ne’ebe akontese iha semana ikus fulan Janeiru 2015 (PM Xanana despede ministro balu) la vale ona, tanba senariu Laos ona remodelasaun, maibe demisaun.

Perguntas mak ne’e, tanba-sa mak intensaun ba remodelasaun nakfilak fali ba demisaun? Iha kampu politiku, buat barak bele muda iha minutu nian laran. Ema balu dehan, iha politika laiha aliansa ne’ebe rohan-laek, maibe interese mak pervalese (determina) liu aliansa. Ho nune, se mudansa husi prosesu ne’ebe akontese iha semana ikus fulan Janeiru ho primeira semana fulan Fevereiru 2015, hatudu mai ita katak “aliansa iha BKG” ne’e laos rohan-laek.

Atu persiza komprende, tanba-sa mak intensaun remodelasaun sai fali demisaun, persiza tebes mos haree dimaniku ne’ebe akontese pelumenus tinan 2 kotuk. Iha fins-de 2013, PM Xanana dala-hirak ona expresa ninian intensaun atu resigna, maibe tama ba tinan 2014, dinamiku ne’e transforma tiha husi intensaun resignasaun ba fali remodelasaun. No ikus fali, iha primeira semana Fevereiru 2015, nakfilak fali ba demisaun.

Iha ne’e merese duni ita buka hatene, ida ne’ebe loos mak intensaun “puru” Maun Xanana? Resignasaun ka remodelasaun ka demisaun? Nune mos, persiza buka hatene mos, interese se nian mak konsege influensia ba mudansa husi resignasaun ba fali remodelasaun, maibe ikus fali, Maun Boot foti medidas demisaun.

Tuir hau nian haree, ideia resignasaun nudar “shock therapy” deit ba membru governu sira atu bele “remodela” sira-nian a’an rasik. Hau nota katak, Maun Xanana hirus no stres ho “sarjana” sira ne’ebe nakonu iha governasaun, maibe halimar deit iha “tahu-laran” nomos karik “dada ona” Maun Xanana ba “tahu laran” hotu. Dala-hirak ona, Maun Xanana kritika ka soe-lia (sindir) ba sarjana sira. Nomos, kazu korupsaun ne’ebe mosu “nab-naban” ne’ebe involve membru governu nomos kazu droga ne’ebe involve dirijente PNTL, fo’o impresaun mai ita katak, Maun Boot mos “preza” (tersandra) tiha ona ho kazu sira ne’e.  

Iha meadu 2014, bainhira Partidu CNRT halao ninian konferensia nasional ne’ebe ninian rezultadu mak entrega poder tomak ba Maun Xanana. Rezultadu konferensia CNRT ne’e hanesan “cek kosong” ne’ebe Partidu CNRT entrega ba maun Boot hodi enxe no atu entrega ba se tuir Maun boot nian hakarak. Nune mak, prosesu “mudansa” ba governasaun ne’e la trata ho transparansia iha orgaun kolejial ruma (partidaria ka estadual), no buat hotu sai “misteriu” iha Maun Boot nian liman. 

Depois-de konferensia partidu CNRT, nota katak, mosu movimentu ho sistematikamente atu influensia mudansa ba intensaun Maun Boot ne’e. Husi parte governu, membru governu ida ne’ebe kondenadu tiha ona (pena suspensaun) iha kazu korupsaun kiik, hamosu “projetu diagnotika nasional”. Ironika tebes, ema ne’ebe “moras hela”, agora nia mak mai hanorin fali oinsa atu kura moras mal-administrasaun no korupsaun. 

Tuir hau nian haree, “projetu diagnotika nasional” ne’e nudar “projetu ba salvasaun” membru governu sira ne’ebe “ain iha tahu laran”.  Projetu ne’e konsege konvense Maun Boot atu la resigna-a’an, tanba se resigna, entaun membru governu sira ne’ebe “ain tahu” ne’e, ema sei lori ba “fase sira-nian ain”.  Segundu, “projetu diagnostika nasional” ne’e mos konsege desvia “alvu inimigu” remodelasaun husi internal governu ka orgaun ezekutivu ba fali orgaun judisial. Ne’e mak ita haree, iha inisiu fulan Novembru 2014, PM Xanana konsege halo “manobra politika” hodi enfrakese tiha ita-nian orgaun soberania tribunais. Momentu ne’eba, situasaun hanesan fali inimigu ne’e mak autor judisial sira ne’ebe servisu ho imparsial, no laos hahalok “halimar tahu laran” (karupsaun, abuzu poder, mafia). 

Bele dehan katak, “projetu diagnostika” ne’e konsege alkansa ninian objetivu “laten” (la mosu iha publiku). Maibe afinal, alkansu ne’e sakrifika fali Maun Boot nian kredibilidade no fama. Depois-de trajedia ne’e (rezolusaun duni majistradu internasional), halo munu fama Maun Xanana iha nivel nasional nomos internasional. Kritika no lamentasaun barak husi internasional no nasional, nune halo Maun Boot “paniku” liu tan, no tenta halo alibi oin-oin hodi justifika razaun ba ninian medidas, maibe la konsege. No ida ne’e mak halo Maun Boot stres liu tan, hodi iha meadu Janeiru 2015 komesa halo prosesu “mudansa” ba ninian governasaun.    

Inisiu, ita nota katak Maun Boot hakarak remodela, no tanba nia haree membru BKG barak mak “ain foer” hotu ona, maka nia tenta atu salva ninian governasaun (inklui ninian fama) ho involve ema “ain moos” husi partidu opozisaun (Fretilin). 
Molok ida ne’e, tanba Maun Boot mos stres tiha ona ho membru BKG, maka durante 2014 nian laran, nia halo ona “adulteru politika” (selingkuh politika) ona ho Fretilin. Sem konsentimentu husi partidu iha BKG, Maun Boot oferese projetu ZEEMS – ne’ebe la tama iha PEDN (Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional) ba Sr. Marie Alkatiri hodi lidera.

Bainhira prosesu ba remodelasaun ho ninian hakarak (involve membru Fretilin iha governasaun), mosu “objesaun politika” laos deit husi partidu membru BKG seluk, maibe mos husi ninian partidu rasik (deklarasaun Sr. Aderito Hugo iha media semana kotuk). 

Tuir hau nian interpretasaun, karik Maun Boot senti “xokadu” (tersinggung) ho atetudi politika husi membru BKG (partikularmente PD ne’ebe lakohi simu membru Fretilin iha governasaun) nomos ho ninian partidu rasik ne’ebe konsidera “lambe fali kaben ne’ebe sira tafui ona” (konferensia deside entrega ba Maun Xanana atu halo remodelasaun konforme maun, maibe agora hatudu la aseita fali).  Nune mos, karik ho konsellu juridiku ruma ne’ebe konsege “loke maun nian matan no fuan” kona-ba inkonstitusional ba susesaun ne’ebe Maun Boot pretende (hatur fali Dr. Rui Araujo nudar PM), maka iha “ultimu minutu” iha semana kotuk, Maun Boot deside hatama karta resignasaun. 


Konsekuensia husi resignasaun Maun Xanana

Maun Xanana laos deit ministru ka membru governu baibain, maibe mos nudar “primeira pessoa” iha governasaun. Nudar ministru Defeza no Seguransa ne’e ministro baibain hanesan ho sira seluk, maibe nudar PM ne’e hanesan “ulun” governasaun. Se “ulun” labele funsiona ho normal, klaru katak isin-lolon mos mate. Ne’e duni, se Maun Xanana deside atu resigna, maka automatikamente “isin lolon” (V Governo) mos mate, hanesan preve iha Art. 112.1.b) CRDTL. 

Bainhira PR TMR aseita surat resignasaun husi PM Xanana, maka ministro sira seluk lalika halo despedida ba PM, maibe automatikamente despedidu tiha ona. Ida-ida halot ninian sasan partikular husi gabinete no la persiza halo fali “show iha TVTL”.

Agora, bainhira mak membru governu sira bele halot sira-nian sasan husi gabinete ministro? La hanesan ho senariu remodelasaun, iha senariu ne’e, molok membru governu sira seidauk hetan anunsiu husi PR kona-ba aseitasaun karta resignasaun husi Maun Xanana, maka sira tenki servisu baibain to’o momentu hetan anunsiu ofisial. Anunsiu ne’e mos bele deit PR la aseita resignasaun PM, nune mos bele aseita. Se PR TMR aseita karik, sira mos tenki servisu nafatin to’o “ultimo dia”,  laos hanesan agora ne’ebe membru governu balu baruk ona atu servisu ka halao fali servisu partidu – entertantu sira sei kontinua simu salariu husi estado no gaza fasilidade estado. 

Tuir lia-anin, segunda semana fulan Fevereiru 2015, bazeia ba karta ofisial PM Xanana, maka PR TMR tenki halao “mandatu” konstitusional tuir Art. 91.1.b CRDTL hodi konvoka Concelho Estado atu diskute kona-ba surat resignasaun husi PM Xanana Gusmão. Iha reunian ne’e, PM Xanana ne’ebe mos nudar membru ida mos ba Concelho Estado (Art. 90.2.c CRDTL) sei partisipa hodi hato’o opiniaun molok PR TMR hasai desizaun simu ka lae pedidu resignasaun (Art. 112. 2 CRDTL).

Lia-fuan “PR bele demite PM” (Art. 112.2 CRDTL), implisitamente mos signifika “la aseita demisaun”. PR TMR mos bele tetu opiniaun husi Concelho Estado no deside “la aseita” resignasaun husi PM Xanana Gusmão, nune mos bele aseita. Ne’e duni, posibilidade ne’e rua, laos uniku (aseita deit). Bele deit, Concelho Estado tetu termu mandatu V Governo ne’ebe efetivamente menus husi tinan rua, nomos estabilidade funsionamentu instituisaun demokratiku, hodi deside la simu pedidu resignasaun PM Xanana. Se opsaun ne’e mak PR TMR foti, hakarak ka lakohi PM Xanana tenki fila ba halao servisu baibain hodi kontinua fali senariu remodelasaun. 

Se PR TMR foti desizaun ba opsaun “simu pedidu resignasaun”, maka automatikamente demisaun ba V Governo, no tuir fali tama ba prosesu edifikasaun ka konstituisaun VI Governo ne’ebe ninian regras bazeia ba Art. 106.1 no 85.d CRDTL. 


Posibilidade VI Governo Konstitusional

Bainhira PR TMR ho konviksaun deside simu resignasaun husi PM Xanana Gusmão no demite V Governo, maka ministro sira bele halot dadauk sira-nian sasan no fila ba vida profesional ka fila fali ba PN (ba sira ne’ebe eleitu iha 2012 nudar membru parlamentu). No tuir fali, prosesu ba konstitui ka harii VI Governo hahu. Prosesu harii VI Governo la tenki husi rezultadu eleisaun jeral. Tuir Art. 86. f & g CRDTL, sei iha tempu loron 60 atu PN no PR harii governasaun foun (Art. 106.1 CRDTL). 

Se bainhira durante loron 60 ne’e mak PN failla propen kandidatu PM, ka PR la konsege hili entre kandidatu husi PN atu sai ba PM ba VI Governo (tanba ho razaun falta konfiansa ba kandidatu sira), maka ho razaun hodi asegura funsionamentu instituisaun demokratiku, PR sei disolve (membubarkan) PN, hodi nune ita tama fali ba senariu Eleisaun Antisipada nudar faze inisial ba formasaun VI Governo. Eleisaun hili membru PN foun, hodi PN propoen fali kandidatu PM foun ba PR hodi hili.

Tuir ita-nian konstituisaun, la koñese susesaun ka substituisaun definitivu PM iha governasaun ida, hanesan rumores ne’ebe espalla iha publiku katak PM Xanana hakarak Dr. Rui Araujo atu substitui nia. Entertantu, kargu Vice PM laos substitutu definitivu ba PM, maibe nudar substituisaun provizoriu ka “delegasaun poder” husi PM ba termu balu (tempu ka portfólio). No Vice PM labele troka fali hodi sai PM ba VI Governo (karik tanba razaun PM mate/falecido), tanba tuir Art. 112.1.c CRDTL, se PM definitivu mate, maka ne’e mos nudar kondisaun ba demisaun governu.

Se nune, bainhira PR TMR simu resignasaun Xanana nudar PM, maka prosesu fila fali ba PN hodi aliansa maioria parlamentar (tenki aliansa parlamentar, tanba laiha partidu ida mak hetan asentu maioria simplis) propoen ba PR kandidatu PM foun. Iha faze ne’e, depende tebes dinamika iha PN. Aliansa ezistente (BKG) bele kontinua nudar “maioria parlamentar” ka bele mosu aliansa foun (CNRT ho Fretilin ka Fretilin ho PD + FM).

Se molok loron 60 mak PN konsege konkorda ba kandidatu PM foun no PR TMR mos konsege hili ema ne’ebe nia konfia husi kandidatu PN, maka la nesesita atu tama ba eleisaun antisipada. PM foun bele hamosu hodi lidera VI Governo durante periodu tinan 2 (2015 – 2017).

Se deit mak eskollidu nudar PM foun, nia iha direitu prerrogativa (previleiju) atu hamutuk ho PR TMR hili membru governu foun (Art. 106.2 CRDTL) no laos fali ema ne’ebe laos ona PM (demitidu) mak deside se-se deit mak atu sai ministro hanesan rumores ne’ebe espalla hela iha publiku.


Dili, 7 Fevereiru 2015 
Jose Luis de Oliveira
Aktivista Direitu Umanus no Pro-demokrasia 
ne’ebe ha’knaar-a’an iha AJAR (Asia Justice And Rights) 



Tidak ada komentar:

Di Depan dan Belakang