Martinho G. da Silva Gusmao*)
Professor Joanne B. Freeman husi Cambridge hakerek
artigo iha sira nia Journal of Policy History ho titulo ida “The
Culture of Politics, the Politics of Culture” (Vol. 16, Num. 2, 2004). Ha’u
halo leitura oan ida hodi hatur hikas iha ita nia contexto Timor Leste, liu-liu
hasoru fenomena boot rua: oin sa mak líder da oposição (Mari Alkatiri)
no chefe do governo (Kay Rala Xanana Gusmão) nebe mosu iha palco politico 2015
ne’e. Liu husi Projecto Piloto ZEESM Oe-Cusse Alkatiri halo desconstrução bo’ot
ba Constituição; no liu husi resignação Xanana nian, mosu tentativa atu halo
destruição ba sistema governação nian.
Iha perspectiva “the culture of politics”,
Freeman hare liu ba crença politica no comportamento husi ukun-na’in
ho ninia sensibilidade rasik hodi tau nu’udar sasukat (paradigm)
ba sistema politica no public policy. Ho liafuan badak, politica sai los
ka sala, di’ak ka aat, depende ba lider ida ninia hanoin no hakarak. To’o ponto
ida, lider ne’e sai tiha sasukat la’os de’it ba etiqueta social, maibe
mos lei e ordem. Husi fali “the politics of culture”, hatudu oinsa mak
lider politico ho camada historia nebe nia lori, usa ida ne’e hanesan ética
politica hodi halo persuasão no pressão to’o dominação ba sociedade ida.
Atu sai concreto liu tan: ohin loron ita hasoru
confusão politica haka’it ho resignação PM Gusmão, nune’e mos criação ZEESM
Oe-Cusse. Pró ho contra mosu barak ona. Ha’u hakarak foti de’it liafuan MAUN
BO’OT hodi hatudu oinsa mak ita moris iha confusão legalidade (constitucionalidade)
ho legitimidade nia laran.
“Maun Bo’ot”: The Culture
of Politics
Ema sira (liu-liu movimento feto sira) dehan katak
Timor Leste moris iha cultura patriarcal NEbE sei metin. Ida ne’e mak
sai hanesan fatin di’ak ba paternalismo politico atu moris buras! Tuir
filosofo politico Aristóteles, paternalismo ne’e hanesan sistema estado ida
nebe hakruk ba “aman”, no líder politico hare estado ne’e “família” nia
propriedade hodi halo hanesan aman trata oan sira nia moris (Norberto Bobbio, Teoria
Geral da Política: pg. 217, - “... o governo paterno ou patriarcal, no
qual o governante se comporta com os súditos como se fossem seus filhos (e,
portanto, como se nunca atingissem a maioridade”). Wainhira PR Taur Matan
Ruak promove reflexão konaba “Sidadaun Sivika Patriota”, mosu kedas
confusão konaba “patriotismo” no “paternalismo”. Liafuan
“patriota”, “patriotismo”, “patriarcal” no “paternalismo” ninia abut ida de’it
– “pater” – katak, pai, aman, father, bapak!
Liafuan nebe ita rona bebeik hanesan “Katuas Bo’ot”
ka “Maun Bo’ot” mosu iha ambiente paternalismo politico nia laran. Iha nia okos
mak moris netik “derasan foun” (nova geração). “Maun Bo’ot” ka “Katuas Bo’ot”
ne’e hatene buat hotu. “Derasan foun” ne’e sarjana la iha kualidade ka sarjana
supermi! Nune’e, triunvirato: Xanana Gusmão, Mari Alkatiri no Ramos
Horta la’os ona democrático sira nebe hari’i Estado, maibe “Maun Bo’ot” sira
nebe hare estado ne’e nu’udar “propriedade”, trata sasan sira Estado nian
hanesan “família” nian. Triunvirato sira ne’e mak hakarak foti sira nia-an
nu’udar modelo, teoria to’o paradigma politica iha Timor Leste. Se “foinsae” ka
“oan” sira hakarak buka modelo, sira mak sai modelo. Se hakarak teoria, matenek
na’in husi rai seluk ne’e sala hotu, triunvirato ne’e mak los hotu. Se hakarak
hetan paradigma, “Maun Boot” mak sai sasukat.
Tinan 2 resin ona mak ita sibuk los ho remodelação,
reestruturação no ikus mai PM Gusmão rasik mak halo resignação. Tan
sa mak ita haksesuk malu barak? Ema hakerek no comentário barak konaba
historia, konaba capacidade to’o ikus mai karisma Xanana nian.
Ha’u hare liu PM nia resignação ne’e nu’udar
momento atu ita hanoin no tetu. Liu-liu wainhira PM no madame Emília
Pires la’o lemo rai hodi ko’alia konaba Estado Frágil no promove g7+ ho New
Deal. Ne’e los duni. Iha caso resignação “Maun Boot” nian, halo ita hanoin
oinsa mak estado frágil ne’e hatudu crise nebe haka’it malu: “out-put
oriented legitimacy” no “in-put oriented legitimacy” (D. W.
Brinkerhoff, Governance in Post-Conflict Societies: 46-47). Ida uluk
(1), wainhira temi “out put” ita bele sukat “Maun Boot” sira nia
legitimidade “by-product”. Independência nebe ita hetan, luta husi 1975
to’o 1999 ne’e fo duni mérito ba “Maun Boot” sira ninia legitimidade. Maibe,
husi 2002 to’o agora 2015, sira nia legitimidade sukat liu husi desenvolvimento
ba povo, no sustentamento ba estado. To’o iha ponto ida ne’e, ita hotu doko
ulun maibe mata laran mamuk hela. Basá, desigualdade bo’ot iha moris
loro-loron. Iha Dili laran, ema bele hetan accesso ba buat hotu. Sai husi Dili,
ema hetan baluk oa-oan hodi dada iis netik. Atu hatudu katak sira sei bele ukun
povo, mosu fali “Projecto Piloto” iha Oe-Cusse! Maibe, oinsa mak ita bele dada
iis wainhira hare injustiça social boot tebes: PDID (Programa do
Desenvolvimento Integrado Distrital) hetan de’it US$ 34,4 jutas no PNDS (Programa
Nacional do Desenvolvimento de Sucos) tolan de’it US$20,014 jutas; katak,
total ba “11 distritos” nia suku sira tomak han de’it US$ 54,414 juta; depois
Oe-Cusse mesak han US$ 81,390 jutas. Iha biban seluk, projecto Taci Mane (Suai,
Beaço no Betano) to’o ohin loron ita la horon netik ninia resultado. Nune’e
ona, pakote emergência barak mak halo “Veterano/ Eis Combatente” sira
goza vida di’ak liu hotu ona. Tan ne’e mak ohin loron “Veterano” ho nia família
sira mak tenki hakruk no tane metin nafatin “Maun Boot”.
Tuir mai (2), hare ba “in put” ita sukat
legitimidade liu husi “hearts and minds” husi ema sira nebe moris iha
comunidade de base. Ba ema nebe hatene Portugues no compreende ona ética
filosófica, conceito ZEESM ne’e halo kanek de’it ema nia fuan no laran. Liu-liu
wainhira ema hare ba Lei no. 3/2014 konaba “principio da solidariedade
nacional” (art 6o) no “principio da subsidiariedade” (art
7o). Iha neba dehan katak ita loke matan ba “desigualdade” iha
enclave Oe-Cusse no hametin “equidade” ba sira. Nune’e, bele foti Timor Leste
nia oin iha “interna” no “externa” wainhira Oe-Cusse hetan ona “redução
dessas desigualdade”! Maibe, geger ida nebe mak halo Lei ida ne’e
hodi bele dehan katak “Distrito 11” goza riqueza barak liu, no Oe-Cusse mesak
mak ki’ak liu? Matenek ida nebe mak bele justifica, katak, “Distrito 11” mak
han tomak rikusoy mina-rai nian ka tolan tomak PEDN hodi halo Oe-Cusse mesak
mak tanis no halerik? Dala ida tan, husi aspecto ética filosófica, Lei ZEESM
Oe-Cusse hakanek ita nia sensibilidade kona ba “justice como equidade”
(J. Rawls & J. Habermas, Debat sur la justice politique, 2001).
ZEESM ne’e la’o iha Oe-Cusse maibe atu halo “Atoni” sira sai de’it hanesan
“Kelinci Percobaan”, no Firaku-Kaladi sira sai “Penonton” ba Maun-Boot sira atu
halo cerimonia desenvolvimento sagrado! Ema sira nebe sei ba kaer “Projecto
Piloto” iha Oe-Cusse ne’e mesak “afilhado” (oan sarani) nebe hola bênção husi
“padrinho” (aman sarani) iha oligarquia (família) politica FRETILIN nian.
Maibe, hatitu hikas paternalismo karik, legitidade
ida ne’e hakesi duni ba cultura “Maun Boot” ne’e. Timor oan sira fiar katak
“Maun Bo’ot” ne’e mak “ukun na’in sira” ka “na’i-ulun sira”. Ida
ne’e culture of politics. Ita nia cultura politica ne’e la’os democracia
ka sosialista, la’os kapitalista ka komunista, maibe paternalista. Ne’e duni,
ita nia politica no democracia ne’e hanesan “propriedade familiar” ida nian.
Matenek na’in balun dehan duni, paternalismo politico ne’e “... no
pressuposto de que há alguns indivíduos superiores, ou por nascimento, ou por
educação, ou por méritos extraordinários, ou porque mais afortunados, ou mesmo
um único indivíduo, que são capazes de julgar qual seja o bem geral da
sociedade entendida como um todo, melhor do que poderiam fazer os indivíduos
singularmente” (N. Bobbio, Teoria Geral da Política: pg. 242). Ne’e
duni, “Maun Boot” sira halo Lei ne’e dehan furak, “alin oan” sira ka “labarik”
sira tuir de’it ... sa tan imi sarjana supermi ka sarjana la iha kualidade.
Ita nia condicao politica sai confusão liu, tan
“Maun Bo’ot” ne’e sai tiha culto individuo. Tan ne’e mak ita dehan
nafatin “Maun Bo’ot” ne’e Xanana mesak de’it. La iha tan seluk. Halo katak, nia
sai tiha “setengah dewa”, “metade ema, metade lulik”. To’o iha ponto ida ne’e,
maski Xanana rasik hanoin katak ninia esforço atu remodela ka resigna ne’e diak
hela, maibe “veterano/ eis combatentes” no “oan sarani” sira mak sente hanesan
lakon “makaer lulik” ida atu hala’o rito devocional ne’e.
“Desconstrução” Constitucional: The Politics of
Culture
Resignação Xanana no projecto piloto Oe-Cusse
hatudu mai ita oinsa mak culto divinização “Maun Bo’ot” hahoris no
hamoris politics of culture ida: “Maun Bo’ot” iha Constituição nia
leten. Hare husi cultura, ita Timor oan sira sei gosta fiar konaba “lulik”,
“meik no kroat”, “ai-abut”. Ema sira nebe estuda matenek, hanoin katak, fiar
lulik sira ne’e hatudu ba ema sira nebe sei beik, analfabeto sira! Primitivo
sira. Maibe, filosofo Maine de Biran (1766-1824) hatudu katak “le fait
primitif” (facto primitivo) ne’e hatudu ba ita ema nebe iha ita nia fuan,
néon no laran, ita hakesi an nafatin ba “l’effort voulu” (esforço da
vontade) nebe moris iha “sens intime” (sentido intimo) ida. Ida ne’e mak
halo ema tuba-rai metin (resistance) hasoru susar no todan, terus no
mate. Resistir é vencer!
Iha caso Oe-Cusse nian, ita Timor oan fiar katak
Mari Alkatiri mesak mak bele halo lalehan iha rai. Hanesan uluk, wainhira sei
kaer pasta nu’udar PM I Governo, Maun Boot Alkatiri dehan katak se FRETILIN
ukun nafatin tinan 50, nia sei halo lalehan iha rai ne’e. Nune’e, wainhira
hatur conceito “Economia Social de Mercado”, Maun Boot Alkatiri dehan katak
ninian “único iha mundo”, to’o Banco Mundial mos doko ulun hodi rona ninia
explicação.
Maibe, wainhira ita loke Constituição da Republica,
2002, ita bele sente ona oinsa mak “Maun Boot” sira halo Oe-Cusse la’o ketak no
la’o mesak, sai husi Timor Leste. Ita bele hakerek de’it artigo balun atu
provoca discussão konaba inconstitucionalidade ZEESM.
- Iha CR art 1o hakerek “A Republica democrática de Timor Leste é um Estado de direito democrático, soberano, independente e unitário, baseado na vontade popular e no respeito pela dignidade da pessoa humana”. Liafuan “unitário” katak Timor Leste tomak halo no hari’o Estrutura do Estado nebe hanesan. La bele iha federalismo! Maibe, tuir Lei no. 3/ 2014, Oe-Cusse sai tiha ona “Kesultanan Lifau”. Hanesan los Médio Oriente (Timur Tengah) sira nebe lidera husi “Sultan Lifau”, “Syeikh Mari Bim Amude Alkatiri” nu’udar “Presidente da Autoridade” da “Região Autonoma e Especiais de Oe-Cusse e Atauro” (RAEOA) no “Zonas Especiais de Economia Social de Mercado de Timor Leste” (ZEESM). Tan sa mak ha’u dehan nune’e? Ita hare tuir mai:
- Iha artigo 5o & 71o CR ko’alia duni konaba “zona especial”, maibe hari’i no hamrik mentin nafatin iha contexto “descentralização” no “organização administrativa” nia laran. Ne’e katak, “zona especial” sei respeita nafatin, hadomi nafatin no la soe “vontade popular” husi Muncipio 12 iha Timor Leste tomak, no lasama fali “soberania” no “independência” Timor Leste tomak! Nia mos labele haketak malu ho conceito “Poder local” (art. 72o).
- CR iha preambulo dehan, “Plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma cultura democrática e institucional própria de uma Estado de Direito onde o respeito pela Constituição, pelas leis e pelas instituições democraticamente eleitas sejam a sua base inquestionável; ...”! Iha filosofia, “Preambulo” ne’e hanesan “Geistlichen hintergrund” (jiwa dasar), ka, fundamento espiritual (tuir filosofo G.W.F. Hegel): Estado nia klamar rasik nebe halo nia bele moris! Hanesan mos CR art 65o no. 1 hakerek nune’e, “Os órgãos eleitos de soberania e do poder local são escolhidos através de eleições, mediante sufrágio universal, livre, direito, secreto, pessoa e periódico”. Ne’e duni, “eleição” de’it mak sai hanesan sasukat ba “soberania popular” no “vontade popular” ho “poder” tomak. Ho liafuan sira husi Constituição ne’e ita bele dehan katak “Kesultanan Lifau” de’it mak la halo eleição. Lei no. 3/ 2014 la temi kois liafuan “eleição” maibe “designação”! Nune’e “Sultan Lifau” sai “Presidente da Autoridade” sei la hakruk ba Constituição no international standard konaba “free and fair election”. Ema hotu nebe kaer knar iha Oe-Cusse, so FRETILIN de’it ka família “Sultan Alkatiri” nebe hetan “designação”. Timor Leste tomak fiar katak eleição ne’e hanesan “base inquestionável”, Kesultanan Lifau no Syeikh Alkatiri mak keta-ketak tiha.
Impressionante tebes, katak, wainhira Maun Bo’ot
Kay Rala Xanana Gusmão hakarak “resigna” husi V Governo, nia mos “designa”
kedas Maun Boot Foun, Dr. Rui Maria de Araújo. Ema balun hakerek iha Facebook,
katak, uluk Presidente Nicolau Lobato halo hotu tiha doutrina politica nia fila
ba José Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão, “tau liman ba nia kaba’as” (ordenação
sagrado?) hodi dehan “o mak lori funu too vila”; tan ne’e agora Xanana mos
“tula liman” ba Rui Araújo hodi hatudu (“designa”) nia nu’udar Primeiro
Ministro! Nune’e Maun Boot Rui M. de Araújo mak hetan meik foun: “Tu és o
meu Filho muito amado, em ti pus todo o meu agrado” (Mc 1, 11; Luc 3, 22).
Coitado, Filho predilecto Rui M. de Araújo ida ne’e mak partido sira CNRT, FRETILIN,
PD no FM sei “hewai nia” no “hedi nia ba cruz”. Mate, ne’e claro ona! Maibe,
atu moris hias mak Maun Boot susar ona!
Tebes, se geração foun sira la koke matan no la
loke néon matenek, ita sei hare katak Timor Leste la’os ona Estado de direito
democrático, maibe triunfalismo autocrático nebe quase besik liu ba teocracia
tradicional! Poder no autoridade tomak mai husi “le fait primitif” ida,
katak, Estado ne’e hari’i liu husi Nicolau Lobato nebe saran-an ba mate, mate
iha combate atu fo hametin Reino ida, reino rohan laek nebe haraik ba “oan
sira” liu husi aliança foun no rohan laek! Iha postmodernismo, matenek na’in
sira ko’alia konaba “deconstruction” (Jacque Derrida, Micahel Foucaut),
katak, ita halo rahun tiha “texto” ida atu liu husi “demolição brutal”
hodi hamoris fali “grand narrative” (historia boot) ida nebe ema
ida-idak fiar no halo tuir nia hakarak. Iha Macassae, ami dehan “tara nau
gere, tara nau gini”.
----------------------------------------
*)
Hakerek-na’in, maestrado iha teologia inculturativa (Widya Sasana, Malang),
maestrado iha filosofia politica (Gregoriana, Roma); hahu 2005 hanorin Ética
Filosófica, Filosofia Politica, Ateísmo Contemporâneo no Hermenêutica iha
Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFIT), Dom Jaime Garcia
Goulart, Dili, Timor Leste
Husi: Jose
Luis de Oliveira
Durante semana hirak nian laran, notisia ne’ebe
jere ka provoka diskusaun formal no informal barak mak kona-ba prosesu
remodelasaun orgaun governu. Isu ne’ebe lansa husi Sr. Xanana rasik iha tinan 2
liu ba katak nia hakarak resigna ona, no depois iha tinan 2014 mosu diskursu
barak kona-ba “diagnostika nasional” konsege halo isu resignasaun nakfilak fali
ba remodelasaun. Nune iha inisiu 2015, Primeiru Ministro (PM) Xanana foti duni
medidas konkreta ruma hodi halao prosesu mudansa ne’e.
Iha fins-de Janeiru 2015, diskusaun domina ho
remodelasaun, katak PM sei substitui ministro balu no halo redusaun ba
estrutura V Governo. PM Xanana halo tiha ona “festa despedida”. Maibe tama ba
primeira semana Fevereiru 2015, isu ne’e laos ona remodelasaun, tanba depois
membru governu ne’ebe PM Xanana despede tiha ona, ativu fali. Depois saida mak
mosu fali mak demisaun governu, tanba molok fin-de primeira semana Fevereiru
2015, PM Xanana hatama tiha ona karta resignasaun ba Presidente Republica (PR)
Taur Matan Ruak (TMR).
Tanba-sa
remodelasaun nakfilak ba demisaun?
Remodelasaun la hanesan ho demisaun. Remodela
signifika halo mudansa ruma (remodifika) ka hadia buat balu – inklui mudansa ba
estrutura hodi asegura funsionamentu normal fali ka funsiona ho efisiente no
efikasia. Remodela ne’e nudar medidas husi “nain” hodi hadia ninian orgaun,
laos entidade exterior mak mai halo mudansa. Ne’e duni, se remodelasaun ba
governu, signifika Maun Xanana nudar “nain” ba V Governo (ninian governasaun)
ne’e foti medidas atu hadia ninian orgaun governu, hanesan substitui ministro
balu, redusaun ba estrutura ministeriu sira, nsst. Hanesan kareta ida karik, se
peça (spare part) ruma a’at ne’ebe bele implika kareta lao la
normal, maka “nain” ne’e troka tiha peça tuan ho foun se lakohi kareta
ne’e atu a’at total.
Entertantu demisaun oin seluk. Demisaun ka lian
Indonesia dehan “pembubaran”, ne’e akontese bainhira entidade prinsipal
(PM) iha orgaun ne’e mak la konsege kontinua ninian funsaun ho normal tanba
razaun ruma, nune orgaun ne’e rasik “munu” ka mate. Hanesan ita-nian orgaun
umanu (isin-lolon), bainhira fuan (coração) la funsiona ona, biar parte
seluk sei diak hela, maibe “isin-lolon” munu ka mate. Ne’e duni, se prosesu ida
agora ne’e mak demisaun, maka automatikamente V Governo ne’e munu ka bubar-a’an
ona, no la persiza iha despedida husi PM ba ninian ministro balu. Hotu-hotu
“bubar” no hein prosesu ba harii governasaun foun (VI Governo).
Tuir Art. 112 CRDTL, kondisaun ba demisaun Governu
ne’e akontese bainhira: (a) Parlamentu hahu ninian mandatu foun depois-de
eleisaun jeral normal laos antisipada; (b) PR aseita pedidu demisaun husi PM.
Katak, bainhira PR aseita, laos bainhira PM hatama karta resignasaun. (c) Bainhira
PM mate ka imposibilidade fizika PM atu halao ninian knaar ho normal; (d)
bainhira PN rejeita OGE ba dala-rua tutuir malu; (e) bainhira PN la konsege fo
votu konfiansa ba PM; (f) bainhira deputadu maioria iha PN aprova mosaun de
sensura.
So ho razaun ba kondisaun entre hirak ne’ebe iha
leten mak PR bele hapara ema ruma husi kargu PM no governasaun mos “bubar”.
Progresu ikus, to’o iha fin-de primeira semana
Fevereiru 2015, ita haree mosu opsaun ba demisaun governu, tanba PM Xanana
hato’o ona karta resignasaun ba PR TMR. Ho nune, prosesu ne’ebe akontese iha
semana ikus fulan Janeiru 2015 (PM Xanana despede ministro balu) la vale ona,
tanba senariu Laos ona remodelasaun, maibe demisaun.
Perguntas mak ne’e, tanba-sa mak intensaun ba
remodelasaun nakfilak fali ba demisaun? Iha kampu politiku, buat barak bele
muda iha minutu nian laran. Ema balu dehan, iha politika laiha aliansa ne’ebe
rohan-laek, maibe interese mak pervalese (determina) liu aliansa. Ho nune, se
mudansa husi prosesu ne’ebe akontese iha semana ikus fulan Janeiru ho primeira
semana fulan Fevereiru 2015, hatudu mai ita katak “aliansa iha BKG” ne’e laos
rohan-laek.
Atu persiza komprende, tanba-sa mak intensaun
remodelasaun sai fali demisaun, persiza tebes mos haree dimaniku ne’ebe
akontese pelumenus tinan 2 kotuk. Iha fins-de 2013, PM Xanana dala-hirak ona
expresa ninian intensaun atu resigna, maibe tama ba tinan 2014, dinamiku ne’e
transforma tiha husi intensaun resignasaun ba fali remodelasaun. No ikus fali,
iha primeira semana Fevereiru 2015, nakfilak fali ba demisaun.
Iha ne’e merese duni ita buka hatene, ida ne’ebe
loos mak intensaun “puru” Maun Xanana? Resignasaun ka remodelasaun ka demisaun?
Nune mos, persiza buka hatene mos, interese se nian mak konsege influensia ba
mudansa husi resignasaun ba fali remodelasaun, maibe ikus fali, Maun Boot foti
medidas demisaun.
Tuir hau nian haree, ideia resignasaun nudar “shock
therapy” deit ba membru governu sira atu bele “remodela” sira-nian a’an
rasik. Hau nota katak, Maun Xanana hirus no stres ho “sarjana” sira
ne’ebe nakonu iha governasaun, maibe halimar deit iha “tahu-laran” nomos karik
“dada ona” Maun Xanana ba “tahu laran” hotu. Dala-hirak ona, Maun Xanana
kritika ka soe-lia (sindir) ba sarjana sira. Nomos, kazu
korupsaun ne’ebe mosu “nab-naban” ne’ebe involve membru governu nomos kazu
droga ne’ebe involve dirijente PNTL, fo’o impresaun mai ita katak, Maun Boot
mos “preza” (tersandra) tiha ona ho kazu sira ne’e.
Iha meadu 2014, bainhira Partidu CNRT halao ninian
konferensia nasional ne’ebe ninian rezultadu mak entrega poder tomak ba Maun
Xanana. Rezultadu konferensia CNRT ne’e hanesan “cek kosong” ne’ebe
Partidu CNRT entrega ba maun Boot hodi enxe no atu entrega ba se tuir Maun boot
nian hakarak. Nune mak, prosesu “mudansa” ba governasaun ne’e la trata ho
transparansia iha orgaun kolejial ruma (partidaria ka estadual), no buat hotu
sai “misteriu” iha Maun Boot nian liman.
Depois-de konferensia partidu CNRT, nota katak,
mosu movimentu ho sistematikamente atu influensia mudansa ba intensaun Maun
Boot ne’e. Husi parte governu, membru governu ida ne’ebe kondenadu tiha ona
(pena suspensaun) iha kazu korupsaun kiik, hamosu “projetu diagnotika
nasional”. Ironika tebes, ema ne’ebe “moras hela”, agora nia mak mai hanorin
fali oinsa atu kura moras mal-administrasaun no korupsaun.
Tuir hau nian haree, “projetu diagnotika nasional”
ne’e nudar “projetu ba salvasaun” membru governu sira ne’ebe “ain iha tahu
laran”. Projetu ne’e konsege konvense Maun Boot atu la resigna-a’an,
tanba se resigna, entaun membru governu sira ne’ebe “ain tahu” ne’e, ema sei
lori ba “fase sira-nian ain”. Segundu, “projetu diagnostika nasional”
ne’e mos konsege desvia “alvu inimigu” remodelasaun husi internal governu ka
orgaun ezekutivu ba fali orgaun judisial. Ne’e mak ita haree, iha inisiu fulan
Novembru 2014, PM Xanana konsege halo “manobra politika” hodi enfrakese tiha
ita-nian orgaun soberania tribunais. Momentu ne’eba, situasaun hanesan fali
inimigu ne’e mak autor judisial sira ne’ebe servisu ho imparsial, no laos
hahalok “halimar tahu laran” (karupsaun, abuzu poder, mafia).
Bele dehan katak, “projetu diagnostika” ne’e
konsege alkansa ninian objetivu “laten” (la mosu iha publiku). Maibe afinal,
alkansu ne’e sakrifika fali Maun Boot nian kredibilidade no fama. Depois-de
trajedia ne’e (rezolusaun duni majistradu internasional), halo munu fama Maun
Xanana iha nivel nasional nomos internasional. Kritika no lamentasaun barak
husi internasional no nasional, nune halo Maun Boot “paniku” liu tan, no tenta
halo alibi oin-oin hodi justifika razaun ba ninian medidas, maibe la konsege.
No ida ne’e mak halo Maun Boot stres liu tan, hodi iha meadu Janeiru 2015
komesa halo prosesu “mudansa” ba ninian governasaun.
Inisiu, ita nota katak Maun Boot hakarak remodela,
no tanba nia haree membru BKG barak mak “ain foer” hotu ona, maka nia tenta atu
salva ninian governasaun (inklui ninian fama) ho involve ema “ain moos” husi
partidu opozisaun (Fretilin).
Molok ida ne’e, tanba Maun Boot mos stres tiha ona
ho membru BKG, maka durante 2014 nian laran, nia halo ona “adulteru politika” (selingkuh
politika) ona ho Fretilin. Sem konsentimentu husi partidu iha BKG, Maun
Boot oferese projetu ZEEMS – ne’ebe la tama iha PEDN (Planu Estratejiku
Dezenvolvimentu Nasional) ba Sr. Marie Alkatiri hodi lidera.
Bainhira prosesu ba remodelasaun ho ninian hakarak
(involve membru Fretilin iha governasaun), mosu “objesaun politika” laos deit
husi partidu membru BKG seluk, maibe mos husi ninian partidu rasik (deklarasaun
Sr. Aderito Hugo iha media semana kotuk).
Tuir hau nian interpretasaun, karik Maun Boot senti
“xokadu” (tersinggung) ho atetudi politika husi membru BKG
(partikularmente PD ne’ebe lakohi simu membru Fretilin iha governasaun) nomos
ho ninian partidu rasik ne’ebe konsidera “lambe fali kaben ne’ebe sira tafui
ona” (konferensia deside entrega ba Maun Xanana atu halo remodelasaun konforme
maun, maibe agora hatudu la aseita fali). Nune mos, karik ho konsellu
juridiku ruma ne’ebe konsege “loke maun nian matan no fuan” kona-ba inkonstitusional
ba susesaun ne’ebe Maun Boot pretende (hatur fali Dr. Rui Araujo nudar PM),
maka iha “ultimu minutu” iha semana kotuk, Maun Boot deside hatama karta
resignasaun.
Konsekuensia husi resignasaun Maun Xanana
Maun Xanana laos deit ministru ka membru governu
baibain, maibe mos nudar “primeira pessoa” iha governasaun. Nudar ministru
Defeza no Seguransa ne’e ministro baibain hanesan ho sira seluk, maibe nudar PM
ne’e hanesan “ulun” governasaun. Se “ulun” labele funsiona ho normal, klaru
katak isin-lolon mos mate. Ne’e duni, se Maun Xanana deside atu resigna, maka
automatikamente “isin lolon” (V Governo) mos mate, hanesan preve iha Art.
112.1.b) CRDTL.
Bainhira PR TMR aseita surat resignasaun husi PM
Xanana, maka ministro sira seluk lalika halo despedida ba PM, maibe
automatikamente despedidu tiha ona. Ida-ida halot ninian sasan partikular husi
gabinete no la persiza halo fali “show iha TVTL”.
Agora, bainhira mak membru governu sira bele halot
sira-nian sasan husi gabinete ministro? La hanesan ho senariu remodelasaun, iha
senariu ne’e, molok membru governu sira seidauk hetan anunsiu husi PR kona-ba
aseitasaun karta resignasaun husi Maun Xanana, maka sira tenki servisu baibain
to’o momentu hetan anunsiu ofisial. Anunsiu ne’e mos bele deit PR la aseita resignasaun
PM, nune mos bele aseita. Se PR TMR aseita karik, sira mos tenki servisu
nafatin to’o “ultimo dia”, laos hanesan agora ne’ebe membru governu balu
baruk ona atu servisu ka halao fali servisu partidu – entertantu sira sei
kontinua simu salariu husi estado no gaza fasilidade estado.
Tuir lia-anin, segunda semana fulan Fevereiru 2015,
bazeia ba karta ofisial PM Xanana, maka PR TMR tenki halao “mandatu”
konstitusional tuir Art. 91.1.b CRDTL hodi konvoka Concelho Estado atu diskute
kona-ba surat resignasaun husi PM Xanana Gusmão. Iha reunian ne’e, PM Xanana
ne’ebe mos nudar membru ida mos ba Concelho Estado (Art. 90.2.c CRDTL) sei
partisipa hodi hato’o opiniaun molok PR TMR hasai desizaun simu ka lae pedidu
resignasaun (Art. 112. 2 CRDTL).
Lia-fuan “PR bele demite PM” (Art. 112.2 CRDTL),
implisitamente mos signifika “la aseita demisaun”. PR TMR mos bele tetu
opiniaun husi Concelho Estado no deside “la aseita” resignasaun husi PM Xanana
Gusmão, nune mos bele aseita. Ne’e duni, posibilidade ne’e rua, laos uniku
(aseita deit). Bele deit, Concelho Estado tetu termu mandatu V Governo ne’ebe
efetivamente menus husi tinan rua, nomos estabilidade funsionamentu
instituisaun demokratiku, hodi deside la simu pedidu resignasaun PM Xanana. Se
opsaun ne’e mak PR TMR foti, hakarak ka lakohi PM Xanana tenki fila ba halao
servisu baibain hodi kontinua fali senariu remodelasaun.
Se PR TMR foti desizaun ba opsaun “simu pedidu
resignasaun”, maka automatikamente demisaun ba V Governo, no tuir fali tama ba
prosesu edifikasaun ka konstituisaun VI Governo ne’ebe ninian regras bazeia ba
Art. 106.1 no 85.d CRDTL.
Posibilidade
VI Governo Konstitusional
Bainhira PR TMR ho konviksaun deside simu
resignasaun husi PM Xanana Gusmão no demite V Governo, maka ministro sira bele
halot dadauk sira-nian sasan no fila ba vida profesional ka fila fali ba PN (ba
sira ne’ebe eleitu iha 2012 nudar membru parlamentu). No tuir fali, prosesu ba
konstitui ka harii VI Governo hahu. Prosesu harii VI Governo la tenki husi
rezultadu eleisaun jeral. Tuir Art. 86. f & g CRDTL, sei iha tempu loron 60
atu PN no PR harii governasaun foun (Art. 106.1 CRDTL).
Se bainhira durante loron 60 ne’e mak PN failla
propen kandidatu PM, ka PR la konsege hili entre kandidatu husi PN atu sai ba
PM ba VI Governo (tanba ho razaun falta konfiansa ba kandidatu sira), maka ho
razaun hodi asegura funsionamentu instituisaun demokratiku, PR sei disolve (membubarkan)
PN, hodi nune ita tama fali ba senariu Eleisaun Antisipada nudar faze inisial
ba formasaun VI Governo. Eleisaun hili membru PN foun, hodi PN propoen fali
kandidatu PM foun ba PR hodi hili.
Tuir ita-nian konstituisaun, la koñese susesaun ka
substituisaun definitivu PM iha governasaun ida, hanesan rumores ne’ebe espalla
iha publiku katak PM Xanana hakarak Dr. Rui Araujo atu substitui nia.
Entertantu, kargu Vice PM laos substitutu definitivu ba PM, maibe nudar
substituisaun provizoriu ka “delegasaun poder” husi PM ba termu balu (tempu ka
portfólio). No Vice PM labele troka fali hodi sai PM ba VI Governo (karik tanba
razaun PM mate/falecido), tanba tuir Art. 112.1.c CRDTL, se PM definitivu mate,
maka ne’e mos nudar kondisaun ba demisaun governu.
Se nune, bainhira PR TMR simu resignasaun Xanana
nudar PM, maka prosesu fila fali ba PN hodi aliansa maioria parlamentar (tenki
aliansa parlamentar, tanba laiha partidu ida mak hetan asentu maioria simplis)
propoen ba PR kandidatu PM foun. Iha faze ne’e, depende tebes dinamika iha PN.
Aliansa ezistente (BKG) bele kontinua nudar “maioria parlamentar” ka bele mosu
aliansa foun (CNRT ho Fretilin ka Fretilin ho PD + FM).
Se molok loron 60 mak PN konsege konkorda ba
kandidatu PM foun no PR TMR mos konsege hili ema ne’ebe nia konfia husi
kandidatu PN, maka la nesesita atu tama ba eleisaun antisipada. PM foun bele hamosu
hodi lidera VI Governo durante periodu tinan 2 (2015 – 2017).
Se deit mak eskollidu nudar PM foun, nia iha
direitu prerrogativa (previleiju) atu hamutuk ho PR TMR hili membru governu
foun (Art. 106.2 CRDTL) no laos fali ema ne’ebe laos ona PM (demitidu) mak
deside se-se deit mak atu sai ministro hanesan rumores ne’ebe espalla hela iha
publiku.
Dili, 7 Fevereiru 2015
Jose Luis de Oliveira
Aktivista Direitu Umanus no Pro-demokrasia
ne’ebe ha’knaar-a’an iha AJAR (Asia Justice And
Rights)
Tidak ada komentar:
Posting Komentar